Nakon što je federalna Vlada zadužila JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo da analizira mogućnosti za osiguranjem dodatnih financijskih sredstava za dovršetak 130 milijuna eura vrijednog projekta izgradnje Sarajevske obilaznice, politički i medijski kuloari ovu Vladinu odluku prebacili su na politički teren.
Novac za projekt
Poslije usvojenog izvješća o provedbi programa utroška investicijskih sredstava razvoja utvrđenih proračunom FBiH za 2005., 2006., 2007. i 2009., sa stanjem na dan 30. lipnja 2015., za projekt Sarajevske obilaznice, Cestama FBiH je naloženo i da provedu sve zakonske procedure u cilju naplate potraživanja nakon raskida ugovora s tvrtkom Osijek-koteks d.d. Osijek, te da vrše redoviti nadzor izvedenih radova na LOT-u 2 po ugovoru s izvođačem JP Euroasfalt-GP ŽGP Sarajevo. Uz to je zadužila JP Ceste Federacije BiH da analizira mogućnosti za osiguranjem dodatnih financijskih sredstava za realizaciju projekta Sarajevska obilaznica jer, prema mišljenju Federalnog ministarstva financija, iz proračuna FBiH za to ne mogu biti izdvojena dodatna sredstva. Sarajevski politički i medijski krugovi, nakon ove odluke, plasirali su vijest kako hrvatski ministri ne žele završetak projekta Sarajevske obilaznice, a zbog navodno brže izgradnje dijela autoceste u Hercegovini gdje se treba spojiti Počitelj s Međugorjem, donosi portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Projekt Sarajevske obilaznice, koji su neki nazvali "Skadar na Bojani", počeo još 2000. godine. Tada su bh. vlasti potpisale ugovor s Europskom investicijskom bankom vrijedan 60 milijuna eura i od tada se nižu same afere. Tada je procijenjeno da će obilaznica koštati 117 milijuna eura. Prema starom dogovoru, Europska investicijska banka trebala je osigurati 37 milijuna eura za obilaznicu, Europska banka za obnovu i razvoj 38,6 milijuna eura, a OPEC fond kredit od 18 milijuna američkih dolara. Iznos od oko 30 milijuna eura trebala je osigurati Federacija BiH. "Iako je ugovor s EIB potpisan 2000. godine, prema kojima su sredstva bila raspoloživa u idućih šest godina, značajnije aktivnosti na provedbi Sarajevske obilaznice započete su tek u 2004. godini", piše u izvješću revizora za tadašnju Direkciju cesta Federacije iz 2005. godine. Spomenimo da su prošle godine pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), po nalogu Tužiteljstva BiH, zatražili od poduzeća Ceste Federacije BiH kompletnu dokumentaciju o izgradnji LOT-a 2 Sarajevske obilaznice od Butila do Briješća koju su gradili hrvatski Osijek, kotekst i austrijski Strabag, zbog navoda o eventualnim nezakonitostima. Prema izvješću sudskog vještaka koji je dostavljen Tužiteljstvu BiH navodi se kako je asfalt na LOT-u 2 Sarajevske obilaznice u prosjeku tanji za oko sedam posto od projektom predviđene debljine, donosi portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.
Loša kvaliteta ceste
Na pojedinim mjestima asfalt je tanji za više od dva centimetra. Istraga je usmjerena i na kvalitetu ugrađenog materijala. Vještak je utvrdio da završni sloj asfalta nikad nije postavljen, te bi moglo doći i do ponovne ugradnje donjeg sloja. Iz JP Ceste FBiH tada su rekli da su sve radili u skladu sa zakonom, no isto ne mogu jamčiti za izvođače radova. Sarajevsku obilaznicu u dužini od samo 17 kilometara već desetak godina gradi nekoliko tvrtki iz Slovenije, Hrvatske, Turske i BiH. Probijeni su svi mogući rokovi zbog čega Vlada FBiH nema načina da osigura novac za ovaj projekt iz proračuna jer nije ni predviđen ovaj trošak. Kako bi projekt bio konačno gotov, potrebno je izgraditi primjeren ulaz u glavni grad BiH Sarajevo gdje se čeka u kolonama.
