Bosansko Grahovo je i 25 godina nakon rata jedna od najrazorenijih i najpustijih općina u Bosni i Hercegovini. Povratak je davno prestao, a već godinama se i broj ono malo povratnika smanjuje zbog novog iseljavanja i sve većeg mortaliteta te sve manjeg nataliteta. Nije pomogao ni projekt "uvoza" albanskih nevjesta kako bi se povećao broj brakova i natalitet, jer su vidjele da iz zavičajne pustinje dolaze u goru, bosanskograhovsku, piše Dnevni avaz.
Godinama nema ni srednje škole zbog nedostatka učenika, koji svi stanu u kombi i idu na nastavu u Drvar. I osnovaca je sve manje i svi idu u gradsku školu, pješačeći ili vozeći se kilometrima. Bosansko Grahovo nema ni vrtić ni neku kulturnu instituciju, donedavno nije imalo ni ljekarnu, nema ni dom zdravlja ni bolnicu, već samo ambulantu, u koju u posljednjih nekoliko godina tjedno na nekoliko sati dođe liječnik iz Drvara.
Stanovništvo, većinom starije, živi od niskih mirovina, poljoprivrede i stočarstva. No, i tu se snalaze kako znaju. Zapostavljeni od viših razina te lokalne vlasti, koja se godinama "o sebi zabavila", Grahovljani pokušavaju ponešto riješiti preko nekoliko nevladinih organizacija i projekata, prvenstveno uz pomoć Udruženja građanki "Grahovo", koje predvodi Danka Zelić.
- Zdravstvena i socijalna zaštita, ali i loša infrastruktura, stalne redukcije vode, nedostatak prijevoza... samo su neki od problema s kojima su suočeni, a takva situacija dodatno komplicira život žena. Kako bismo im olakšali, organizirali smo besplatne ginekološke preglede za one koje nemaju zdravstveno osiguranje - kazala je Zelić na radionici priređenoj nedavno u Bosanskom Grahovu uz podršku Fondacije CURE i Fondacije za osnaživanje žena, koju financira Europska unija kroz projekt "Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene".
Prema riječima Zelić, građane iz ambulante upućuju u Drvar, koji je od Bosanskog Grahova udaljen 30 kilometara, ali ako je u pitanju specijalistički pregled, ponovno ih vraćaju u Livno, koje je od Drvara udaljeno više od 110 kilometara, a nema nikakve autobusne linije. Zimi su brojna sela danima odsječena od glavnih komunikacija.
Na probleme je ukazao i zamjenik predsjedatelja Općinskog vijeća Darko Sarić, posebno ističući marginalizaciju žena i djece, koji probleme najteže podnose. On je podsjetio i na nedostatak centra za socijalni rad i vrtića.
– Ova općina ima najlošiju zdravstvenu zaštitu u Bosni i Hercegovini! Zbog nedostatka političke volje, ambulanta još nije pripojena Domu zdravlja Livno, što bi donekle riješilo ovaj problem - kazao je Sarić.
