Na zagrebačkom Županijskom sudu počela je objava nepravomoćne presude Branimiru Glavašu, Gordani Getoš Magdić, Dinu Kontiću i Zdravku Dragić zbog optužbi za ratni zločin počinjen nad civilima srpske nacionalnosti u Osijeku 1991. i 1992. Riječ je i slučajevima poznatim kao Selotejp i Garaža za koji su optuženici već bili pravomoćno osuđeni no presudu je ukinuo Ustavni sud. Na ponovljenom suđenju sada su svi ponovo nepravomoćno proglašeni krivima. Glavaš i Getoš Magdić su došli na objavu presude dok Kontić i Dragić nisu. Gordana Getoš Magdić osuđena je na 4 godine zatvora, Kontić i Dragić dobili su po tri godine zatvora, a Glavaš je osuđena na sedam godina zatvora.
Kada je cijela ta mučna priča počela, on je bio moćni političar, kojem su tepali da je "vladar Slavonije", njegov sin je bio dijete, a svi suoptuženici su mu bili živi. No kako je od hrvatskog pravosuđa, ponekad brža i smrt, neki od suoptuženika su mu umrli, a njegov sin je odrastao i postao njegov odvjetnik. Njegov slučaj, slika je i prilika hrvatskog pravosuđa, pogotovo kada se bavi ratnim zločinima. A ovaj konkretni počinjen je prije 32 godine i danas mu je izrečena nepravomoćna presuda. Doduše druga, jer je onu prvu nepravomoćnu osuđujuću potvrdio Vrhovni sud, no ukinuo Ustavni sud.
Branimir Glavaš optužen je za ratni zločin počinjen nad osječkim Srbima 1991., a cijela ta mučna priča u javnosti je poznata kao slučajevi Selotejp i Garaža. Osim Glavaša još su optuženi Dino Kontić, Zdravko Dragić i Gordana Getoš Magdić, dok su Ivica Krnjak i Tihomir Valentić, koji su bili na prvotnoj optužnici, u međuvremenu preminuli. Prva nepravomoćna osuđujuća presuda Glavašu i ostalima izrečena je 2009. Tada je bio osuđen na 10 godina zatvora, no obrazloženje nije čuo jer je prije objave otišao u BiH, čije državljanstvo također ima. Vrhovni sud je kaznu umanjio za dvije godine, a Glavaš je tih osam godina izdržavao u BiH. I veći dio te kazne je i odslužio prije no što je Ustavni sud 2015. presudu ukinuo zbog povrede njegovih prava. U toj odluci Ustavni sud nije ulazio u meritum optužbi, jer to nikada ne čini, no uvažio je Glavaševe navode koji su problematizirali status krunskog svjedoka Krunoslava Fehira. Ponovljeno suđenje je počeo 2017., a nakon što je sutkinja koja je imala spis, prešla na viši suda da nije okončala suđenje Glavašu i ostalima, suđenje je moralo početi iz početka u listopadu 2021. pred novim sudskim vijećem. Glavaš i ostali su zanijekali krivnju, a tijekom suđenja u više navrata Glavaš je tražio izuzeće predsjednika vijeća, cijelog suda, podnosio je kaznene prijave protiv Fehira...
Tvrdio je da je Fehir bio taj koji je ubio Čedomira Vučkovića 1991. jer je pucao u njega, nakon što je ovaj istrčao iz garaže u kojoj je bio zatvoren. Dok je bio u toj garaži Vučkovića su natjerali da popije sumpornu kiselinu, što je po vještacima bio uzrok njegove smrti. Fehir je na ponovljenom suđenju imao status običnog, a ne krunskog svjedoka i Glavaš je tvrdio da je njegov iskaz lažan.
Tijekom prvog suđenja Glavaš je tvrdio i da je žrtva političkog progona, no sud je njegove tvrdnje odbacio, a u zadnje vrijeme spominje ga se u kontekstu navodnih prijetnji Vladimiru Šeksu, s kojim je nekada bio u izuzetno dobrim odnosima. Ta je ljubav očito pukla, a paradoks je i da je Glavaš svojevremeno kao optuženik za ratne zločine sjedio u - Saboru, u koji je ušao na listi HDSSB-a, kojeg je osnovao nakon što ga je Ivo Sanader 2005. izbacio iz HDZ-a.
