Bosna i Hercegovina je postigla značajan napredak, ali neprovođenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci te ustavnih reformi postaju sve veća prepreka demokratskom razvoju, ekonomskom napretku i evropskim integracijama, navodi se u izvješću američkog Helsinškog komiteta.
Kada je, kako se navodi u izvještaju, postalo jasno da zaštita kolektivnih prava Srba, Hrvata i Bošnjaka, koja je ugrađena u Daytonski mirovni sporazum ide na štetu primjene međunarodnih normi o ljudskim pravima i univerzalnim slobodama, presuda koju je donio europski sud bila je tračak nade da će konačno biti usvojene ustavne promjene.
- Ali, odluka je došla u vrijeme kada je suradnja glavnih političkih igrača bivala sve manja, što je stalni izvor zabrinutosti. Uporno nacionalistički nastrojeni dužnosnici Republike Srpske aktivno pokušavaju potkopati autoritet državnih vlasti u namjeri da pojačaju podršku njihovim separatističkim ciljevima i međunarodnom priznanju tih ciljeva – navedeno je u izvještaju.
Neki lideri bosanskih Hrvata, kako je navedeno, osjetili su se posebno ranjivim kao najmalobrojniji konstitutivni narod. U određenom smislu ohrabreni i time što je „tvrdokornost bh. Srba bila tolerirana, proširili su interpretaciju kolektivnih prava i osporili pravo bošnjačkih glasača da sudjeluju u izboru hrvatskog člana predsjedništva BiH iz Federacije te želju da ostanu u Federaciji sa Bošnjacima, nasprot uspostavljanju njihovog etničkog entiteta“.
- Bošnjački lideri, među kojima su neki bili spremniji za smanjenje utjecaja etničkog u politici, uglavnom su se jednostavno ukopali u političkoj moći kao branitelji naroda koji je najveća žrtva konflikta, čineći tako pozitivnu promjenu manje imperativom – navedeno je.
Frustracija međunarodne zajednice neuspjehom niza pokušaja usvajanja reformi dovela je do toga da pritisak popusti, pa da BiH bude eklatantan primjer članice OSCE koja krši politička prava dijela svojih građana.
- Mladi iz BiH traže više prilika izvan države, ako to mogu. U Federaciji učenici se sami bore protiv problema „dvije škole pod jednim krovom“ i etničke segregacije. U oba entiteta etnička homogenost koja je posljedica etničkog čišćenja tijekom rata može voditi izolaciji i diskriminaciji onih koji su se vratili svojim kućama. Lokalne vlasti u RS često ne procesuiraju fizičke napade, uznemiravanje i diskriminaciju manjinskih zajednica, a dužnosnici tog entiteta čine malo ili nimalo da usvoje pozive Bošnjaka za razumna prava u oblasti obrazovanja i kulture – navedeno je, između ostalog, u izvještaju američkog Helsinškog komiteta.
