Predsjedništvo BiH angažira osobe preko ugovora o djelu, imenuje veleposlanike bez valjanih uvjeta, ne provodi transparentno postupke javnih nabava i još uvijek ima urede časnika za vezu s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu iako je taj sud okončao svoj rad 2017. godine. Navodi se to u izvješću o reviziji Predsjedništva BiH za 2019. godinu, koje je bilo posve zanemareno. Federalna revizija objavila je i dio financijskih izvješća institucija za prošlu godinu, no, kao i prošle godine, državna revizija, vjerojatno i zbog problema s koronavirusom, sa zakašnjenjem objavljuje te dokumente, piše Večernji list BiH.
Veleposlanici bez diplome
Tako u dijelu koji se tiče imenovanja diplomata revizija navodi kako Predsjedništvo ne poštuje predviđene procedure. Postupak imenovanja provodi se temeljem interne odluke Predsjedništva. Prema toj odluci Predsjedništva, za veleposlanika može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete propisane člankom, a to, uz ostalo, podrazumijeva da je ta osoba državljanin BiH, da ima sveučilišnu diplomu te da se protiv nje ne vodi kazneni postupak. - Provedenom revizijom utvrđeno je kako u postupku imenovanja veleposlanika Predsjedništvo u potpunosti ne primjenjuje odluku o postupku imenovanja veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH. Točnije, ne provjeravaju se uvjeti koje osoba mora ispunjavati kako bi mogla biti imenovana za veleposlanika. Nisu nam prezentirani dokazi da je Predsjedništvo za buduće veleposlanike tražilo dokaze o ispunjavanju uvjeta u vezi s državljanstvom, stručnom spremom, znanjem jezika i potvrde o nevođenju kaznenog postupka. Ovakvim postupanjem Predsjedništvo se izlaže riziku da u konačnici za veleposlanika bude imenovana osoba koja ne ispunjava navedene uvjete - navedeno je u izvješću. Smiješno, gotovo bizarno, zvuči podatak da je BiH za Ured časnika za vezu s Haaškim sudom izdvojila gotovo 470.000 maraka u 2019. iako je taj sud prestao s radom 2017. godine. Pri tome su posve nelogični rashodi časnika za vezu u 2019. godini, od kojih svaki ima poveznicu s pojedinim članovima Predsjedništva. Naime, jedan ured potrošio je 370.015 maraka, drugi 35.944, a treći 57.829 maraka. Status časnika za vezu s ICTY-jem uređen je odlukom Predsjedništva. Časnici za vezu rade na ostvarivanju suradnje između tijela vlasti BiH i Suda. Odlukom je predviđeno kako svaki časnik za vezu ima ured u Haagu. - Unatoč činjenici kako je odluka o postupnom preoblikovanju ureda časnika za vezu na snazi već više godina, tek su koncem 2018. godine zatvorena dva ureda časnika za vezu u Haagu, dok treći još uvijek funkcionira sa sjedištem u Nizozemskoj. Mandat Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju trajao je do 2017. godine - upozoravaju iz revizije.
Iznimno angažiranje
Kritizirali su činjenicu angažiranja osoba na temelju ugovora o djelu jer je riječ o netransparentnom trošenju novca, a u 2019. na taj je način potrošeno 273.739 maraka. - Smatramo kako je praksa angažiranja osoba putem ugovora o djelu netransparentna i neprihvatljiva za javni sektor, posebice kada je riječ o angažmanu na dulje razdoblje na poslovima koji imaju karakter radnog odnosa. Ovakav angažman eventualno bi bio opravdan u iznimnim slučajevima, i to za poslove koji se javljaju povremeno - smatraju revizori. •
