Od raspada Jugoslavije prošle su 32 godine, ali imovina bivše države još nije raspodijeljena među nasljednicama unatoč potpisanom sporazumu o sukcesiji. Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ zaključen je u Beču 2001. i stupio je na snagu tri godine poslije potpisom i posljednje zemlje sukcesora - Hrvatske. Sedam aneksa o podjeli imovine potpisale su tadašnja SRJ, u čijem su sastavu bile Srbija i Crna Gora, zatim Hrvatska, Slovenija, Makedonija i BiH. U petak, 8. prosinca, u Skoplju je održan sastanak Stalnog povjerenstva viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ, na kojem je kao šef Pregovaračkog tima za provedbu sporazuma o pitanjima sukcesije iz BiH prisustvovao zamjenik ministra financija i riznice Muhamed Hasanović.
Tko i što potražuje?
Na sastanku se raspravljalo o provođenju svih aneksa: aneks A: Pokretna i nepokretna imovina; aneks B: Diplomatska i konzularna predstavništva; aneks C: Financijska potraživanja i dugovanja bivše SFRJ; aneks D: Arhivska građa bivše SFRJ; aneks E: Mirovine; aneks F: Ostala prava, interesi i obveze; aneks G: Privatno vlasništvo i stečena prava. - Aneksom A precizirana je raspodjela nekretnina bivše SFRJ ili njezinih tijela i institucija. Primijenjeno je načelo da nekretnina koja se nalazi na teritoriju države nasljednice pripada toj državi. Aneksom A regulirana je i raspodjela pokretne imovine biše SFRJ, a tu je posebno zanimljiva pokretna vojna imovina bivše SFRJ. Ovim je regulirano da će se o tom pitanju voditi razgovori bez odgađanja. Do sada nije osnovano zajedničko radno povjerenstvo za aneks A jer se nije postigla suglasnost s predstavnicima svih država nasljednica čak ni nakon 20 godina od potpisivanja sporazuma - naveo je nakon sastanka Hasanović. Prema procjenama, ukupna vrijednost vojne imovine koju bivše članice trebaju podijeliti iznosi oko 70 milijardi dolara, a u nju ulaze, među ostalim, helikopteri, kamioni, tenkovi, vojni zrakoplovi i druga pokretna imovina kojom je raspolagala bivša JNA. Prema ranijim procjenama, BiH od Srbije potražuje povrat oko 8,5 milijardi po toj osnovi. Javnosti je najzanimljiviji aneks B, odnosno lista diplomatsko-konzularne imovine bivše Jugoslavije. Dokle se stiglo s podjelom 123 nekretnine dva desetljeća od potpisivanja sporazuma o sukcesiji? Ono što je preostalo za raspodijeliti je 16 objekata u 11 država. - Aneksom B uređena je raspodjela diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ. Po pitanju aneksa B imamo napredak u pregovorima, ali još uvijek imamo i mnogo izazova - kazao je Hasanović. Kod aneksa C ključna su dugovanja prema Libiji i Češkoj te podjela sredstava Jugobanke. BiH, kaže Hasanović, ima jasan stav gdje je ključno da imamo dostupnu svu dokumentaciju i da budemo transparentni u utvrđivanju dugovanja. Privatno vlasništvo i stečena prava koja podrazumijeva aneks G odnose se na sve države nasljednice bivše SFRJ, a Bosna i Hercegovina ima najviše otvorenih pitanja s Hrvatskom. Bosna i Hercegovina štiti interese svakog pojedinca koji je imao vlasništvo nad bilo kojom vrstom imovine do 31. prosinca 1991. godine. Očekujemo da će sve države nasljednice bivše SFRJ omogućiti pristup imovini i doprinijeti bržem potpisivanju sporazuma.
BiH dobila 15%
Bivša SFRJ je, kako je spomenuto na početku teksta, imala 123 diplomatska i konzularna predstavništva. BiH, kako je definirano sporazumom, u svakoj od regija pripada 15 posto vrijednosti imovine, a do sada je dobila objekte na 15 destinacija. BiH je u dosadašnjem procesu raspodjele, među ostalim, dobila veleposlanstva u Londonu, Norveškoj, Kanadi, Keniji, Turskoj, rezidenciju u Austriji, stan u Italiji, kuću u Brazilu, dio objekta u Indiji i deset posto participacije imovine u Boliviji. Ukupna vrijednost imovine procijenjena je na 32,6 milijuna dolara. BiH je, kada je u pitanju novac od prodaje, zaradila nekoliko milijuna KM. Prodana je imovina u Ankari, Washingtonu, Bonnu i Tokiju, a nasljednice su se dogovorile već ranije o prodaji objekata DKP-ova bivše SFRJ za koje nije zainteresirana ni jedna država nasljednica. Podsjetimo, iz sredstava sukcesije bivše SFRJ 2001. godine BiH je dobila oko 195.000 unci zlata, ali odmah nakon toga odlukom Vijeća ministara BiH to zlato je prodano po cijeni od 273 dolara po unci, što je oko 53,5 milijuna KM. Kasnije, odnosno 2009., BiH je također od sredstava sukcesije dobila još 42.360 unci zlata, koje je morala prodati jer je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju financijskih sredstava dobivenih po aneksu C sporazuma o pitanjima sukcesije.
