Prema posljednjem izvješću koje je usvojilo Vijeće ministara BiH, ukupno zasijane površine iznosile su 533 tisuće i 375 hektara zemlje i veće su za 1 posto u odnosu na vrijeme ranije. Međutim, tla i neobrađenog zemljišta ima oko 430 tisuća hektara, o čemu bi trebalo povesti računa u budućnosti, piše Večernji list BiH.
Ranije je bilo govora kako će se plaćati posebni porezi na zemljišta koja se nikako ne održavaju, kako bi se vlasnike motiviralo da počnu nešto raditi s njima, međutim, sve je ostalo samo na riječima. U strukturi zasijanih površina u proljetnoj sjetvi kada je Bosna i Hercegovina u pitanju oko 60% površine je zasijano žitima, 23% krmnim biljem, 13% povrćem, 3% industrijskim biljem, na 0,2% je zasijano aromatično, začinsko i medicinsko bilje.
Brojni izazovi
Među glavne izazove s kojima se zemlja suočava u poljoprivrednoj oblasti su: nedostatak cjelovite legislative usklađene s praksama i pravilima EU-a, a koja se vezuje za problematiku nereguliranosti tržišta poljoprivrednog zemljišta, fragmentacije parcela, upravljanja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, miniranih područja, erozije tla i slično. Plan je u idućem razdoblju rješavati navedene probleme i jačati resurse uz pomoć države BiH, Europske unije, kao i fondova namijenjenih razvoju poljoprivrede. A što se tiče poslova idućih dana, bliži se vrijeme za žetvu pšenice, a s ječmom se već počelo.
U zapadnoj Hercegovini oni koji ječam uzgajaju kao hranu domaćim životinjama, imaju za ovu godinu riječi hvale. Kažu da, iako je žetva tek počela, ranijih godina nije bilo “zlatno” kao ove, a tvrde da će i pšenica biti izvrsna te će poslužiti u ovim neizvjesnim vremenima prvenstveno za prehranjivanje obitelji jer rijetki su sijali za veću prodaju. Dok kombajni rade, zadovoljni su i na sjeveroistoku zemlje, u Semberiji.
Prema riječima ratara Vojislava Lukića, prinosi ječma ove godine su iznad višegodišnjih prosjeka.
- Sada je vrijeme kada se žanje ječam. Prinosi su odlični, pet do šest tona po hektaru, što nismo imali dugo vremena. Još uvijek nije započela žetva pšenice, očekujemo da će i ona početi u nekom skorijem razdoblju, kada ugrije, pa ćemo početi i nju skidati - navodi poljoprivrednik.
Međutim, postoji ono što brine, a ranije je spomenuto, a to je da se o opskrbi većeg broja ljudi i nije vodilo previše računa, pa ni mogući rekordan prinos žitarica neće pokriti potrebe cijelog tržišta.
Pandemija sve zatekla
Kada je pšenica u pitanju, neki smatraju da je trebalo još više zasijati, dok drugi tvrde da nitko nije mogao znati da će se dogoditi pandemija i da bi se vjerojatno više sijalo. Razlog što se o ovom govori je realna činjenica, a to je da neće biti dovoljno količina pšeničnih žitarica proizvedenih ovdje za vlastite građane, a onda će ponovno trebati uvoziti.
- Ako se opet dogodi da zemlje izvoznice zatvore svoje granice, onda će biti teško i uvesti žito. Dobro je tko ima za sebe, ali za sve država bi poticala tek kad se dogodi katastrofa, a nitko ne razmišlja unaprijed i neće da se zapita zašto ne bismo stvarali zalihe pšenice za nekoliko godina kao što rade zemlje koje su spremne na sve. Kod nas je sve od danas do sutra, zato nespremno i dočekujemo probleme, a država s velikih riječi na djela prelazi tek kad se nešto dogodi, a kada je već prekasno nešto novo napraviti - ogorčen je poljoprivrednik iz zapadne Hercegovine s kojim smo razgovarali o ovim problemima.
Kako će se stvari razvijati u idućem razdoblju, ostaje za vidjeti, no ova pandemija zasigurno je pouka da moramo na sve biti spremni. •
