BiH ponovno prijeti prekid financijskih veza s ostatkom Europe, a razlog je, kao i ranije, neispunjavanje obveza prema Moneyvalu i FATF-u (Svjetska organizacija za sprečavanje pranja novca i financiranja borbe protiv terorizma). Na državnoj razini su formalno ispoštovani zahtjevi Moneyvala, ali se ispostavilo da entiteti nisu izvršili svoje obveze, koje se prvenstveno odnose na usklađivanje propisa, piše Večernji list BiH.
Rok do kraja siječnja
Iako je kraj siječnja iduće godine rok do kojeg je BiH u cijelosti trebala ispoštovati zahtjeve međunarodnih financijskih institucija vezano za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, Europska udruga banaka odlučila je reagirati ranije i staviti BiH na svoju “crnu listu”. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić krivnju za to odmah je pripisao entitetskim vlastima. - Koliko s ove pozicije vidim, do sada smo BiH izvlačili godinama da ne dospijemo na ovu listu. Sada više nisam siguran da ćemo išta uspjeti uraditi, a rok nam je najkasnije kraj siječnja iduće godine, izjavio je Mektić. Stavljanje na “crnu listu” Europske udruge banaka u praksi znači da bilo koja europska banka može stopirati transakcije od banaka i prema bankama sa sjedištem u BiH. U proteklih nekoliko dana je samo njemačka Deutsche banka, prema tvrdnjama ministra Mektića, blokirala više stotina uplata i isplata bh. banaka. Već sama najava blokada transakcija mogla bi se negativno odraziti na bh. gospodarstvo. Investitori i poslovni partneri bh. kompanija razmotrit će svoje dalje aktivnosti u BiH.
Sve će se provjeravati
Sve uplate i isplate prema inozemstvu bit će višestruko provjeravane, a prebacivanje novca usporeno i otežano. Bankarski sektor u BiH najviše bi mogao osjetiti posljedice spomenutih sankcija, jer su njihove aktivnosti neminovno povezane s inozemstvom. Reakcija banaka u BiH će skoro sigurno biti takva da će u pokušaju zaštite vlastitog poslovanja i pozicije povećati cijenu svojih usluga, odnosno prebaciti teret na klijente, a to su gospodarstvo i građani.
Sve ovo dolazi i u nezgodnom političkom trenutku, kada se BiH nalazi u osjetljivoj fazi približavanja Europskoj uniji. Poznato je da početkom idućeg mjeseca europski povjerenik za proširenje, Johannes Hahn u BiH donosi upitnik čije ispunjavanje je uvjet za dobivanje kandidacijskog statusa za članstvo u EU.
Odgovornost za rješavanje ovog problema je očito na državnim i entitetskim vlastima koje zbog različitih političkih opcija kojima pripadaju teško pronalaze zajednički jezik i koordinaciju o bilo kojem pitanju, pa tako i ispunjavanju obveza prema međunarodnim financijskim institucijama.
