Ako je vjerovati službenim izvorima, na prvom sastanku predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta nije bilo riječi o blokadi državnih institucija BiH, koju već tjednima provode stranke iz Republike Srpske.
Liderska uloga
No, teško da se dvojica političara nisu dotaknula te teme, a još manje vjerojatno da beogradski sastanak neće imati nikakve posljedice na daljnji razvoj političke situacije u BiH. Isto, ako ne i više, treba očekivati od oproštajnoga susreta njemačke kancelarke Angele Merkel s regionalnim čelnicima. Njemačka igra vodeću ulogu u Europskoj uniji i jasno je da ponajviše može utjecati na buduće poteze EU-a na Balkanu, pa samim time i u BiH. Uostalom, tu lidersku ulogu Njemačke ne spori nitko u BiH, uključujući Milorada Dodika.
Ove diplomatske aktivnosti, uz najavljeni dolazak u BiH predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, a potom i američkih predstavnika, obećavaju znatno dinamičnije pokušaje rješenja aktualne krize i blokade rada državnih institucija nego što je to bio slučaj u proteklih mjesec dana. Jasno je da je prevladavanje sadašnje krize jedan od preduvjeta za mnoge druge reformske procese. Nažalost, nekima u Sarajevu služi i kao izgovor za njihove opstrukcije važnog procesa izborne reforme. Nije tajna da uspjeh izborne reforme ponajviše ovisi o dogovoru Hrvata i Bošnjaka, što znači da barem u prvoj fazi reforme srpska blokada nema faktičkoga utjecaja na ovo pitanje. Osim tvrdoglavog stava srpskih stranaka, u prilog rješenju krize ne idu ni neslužbene najave da bi bošnjačke stranke mogle iskoristiti određene proceduralne mogućnosti i 20. rujna održati sjednicu Zastupničkoga doma bez ijednoga srpskog zastupnika.
Nakon konzultativnoga sastanka, koji je s parlamentarnim strankama, a opet bez prisutnosti onih iz RS-a, održao aktualni predsjedatelj Zastupničkoga doma Denis Zvizdić, moglo se zaključiti kako postoji spremnost da se održi sjednica. I to bez obzira na to hoće li se pozivu odazvati srpske stranke. Iako je jasno da bi u praktičnom smislu odluke s te sjednice bile potpuno nevažne jer nemaju potvrdu Doma naroda, takve jednostrane aktivnosti dodatno bi zategnule međunacionalne i međuentitetske odnose unutar BiH i udaljile nas od mogućnosti postizanja dogovora o deblokadi institucija.
Blokada nije interes
U javnosti su se pojavile špekulacije kako su njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili da se imenovanje Christiana Schmidta na određeni način ipak verificira u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda te da bi to bio i način da se izađe iz sadašnje krize i blokade državnih institucija. Iako je povod za srpsku blokadu institucija BiH bilo nametanje izmjena Kaznenog zakona BiH, a ne samo imenovanje visokog predstavnika, njegova potvrda u Vijeću sigurnosti mogla bi biti protumačena kao ustupak srpskoj politici u BiH. Na takav potez oni bi, po ovoj teoriji, odgovorili prekidom blokade i nastavkom rada u institucijama BiH.
Iako je riječ tek o jednom od mogućih scenarija, jasno je da se razmatraju različita rješenja kako bi se što bezbolnije izišlo iz sadašnje situacije. Dugotrajna blokada nikome ne može biti u interesu i proizvest će višestruke probleme. O dugoročnim posljedicama, kao što je zastoj na europskom putu, suvišno je i govoriti jer su izborna reforma, pa i drugi problemi, od ekonomskih do zdravstvenih, sigurno prioritet. Bez pomoći međunarodnih aktera izlazak iz krize teško je ostvariv, zato i svi nabrojeni posjeti i razgovori ulijevaju određenu dozu optimizma.
