Na jednom od nedavnih neformalnih savjetovanja unutar EU-a u Bruxellesu istaknuto je kako je prioritet razriješiti krizu nastalu zbog poteza vlasti RS-a i čelnika Milorada Dodika osporavanjem državnih institucija te najavom o postupnom napuštanju državnopravnog poretka, piše Večernji list BiH.
Izmjena Izbornog zakona se, kao i kod saveznika s druge strane Atlantika, nalazila tek na drugom odnosno četvrtom mjestu prioriteta. Prethodni prioritet bilo je i stišavanje ratnohuškačkih poruka koje su isključivo dolazile iz Sarajeva. Nakon što je odgođeno donošenje odluka u Narodnoj skupštini RS-a, odnosno došlo do stišavanja napetosti, ponovno se u prvome planu našla izborna reforma. Za dovršetak tog procesa ostalo je, međutim, jako malo vremena ako je ciljani datum 31. prosinca ove godine kako bi se izbori sljedeće godine mogli regularno održati te njihovi rezultati provesti.
Kako do 60 posto
Kako doznaje Večernji list, nastavak razgovora na kojima će se u sličnom formatu pokušati postići dogovor zakazan je za 29. studenoga u Sarajevu. Ti su razgovori odgođeni zbog turneje dužnosnika vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije. Ususret tim razgovorima upravo je čelnik ove bošnjačke stranke Bakir Izetbegović poručio kako hrvatske stranke neće dobiti što traže ako se ne ispune želje probošnjačkog bloka koji, po njegovim riječima, mora imati 60 posto kontrole nad Domom naroda, što je zapravo i sada slučaj. Zanimljivo je kako su iz Vijeća nacionalnih manjina prosvjedovali zbog činjenice da se u Klubu ostalih zloporabi lažno nacionalno izjašnjavanje osoba koje se kandidiraju. Treba reći kako su od osnivanja toga kluba rezerviranog za manjine gotovo svi izaslanici bili Bošnjaci koji su se lažno izjašnjavali kao ostakli, razvijajući tako unosnu mrežu za apanaže. Istodobno, nikada do sada nijedan Židov ili Rom, koji su tužili BiH u Strasbourgu, nisu mogli dobiti svog predstavnika. U srpskome pak Klubu probošnjačke sranke također kontroliraju više od polovine izabranih vijećnika, a u bošnjačkome Klubu to je slučaj s cijelim klubom. I u hrvatski Klub, uz dvojicu Bošnjaka - Edima Fejzića i Anela Šehinovića - probošnjačke stranke ugurale su još dvojicu svojih "Hrvata". Tako da već sada kontroliraju čak 70 posto tog doma. Zbog toga ni u kojem slučaju nije prihvatljivo razgovarati o izmjeni uloge Doma naroda da se "ugodi" većini. I zastupnica Europskog parlamenta Željana Zovko, potpredsjednica Parlamentarnog izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, pozvala je na reformu Izbornog zakona. - Sve veća trvenja među trima zajednicama u Bosni i Hercegovini, nažalost, odvlače pozornost od hitnog zadatka koji čeka djelovanje političara, a to je dogovor o reformi Izbornog zakona kako bi se omogućili inkluzivni izbori za sve konstitutivne narode i sve građane. Kako smo naveli u našim parlamentarnim rezolucijama, za vjerodostojne izbore Izborni zakon mora biti u skladu s odlukama državnog Suda i međunarodnih sudova. Konačno rješenje ne može se nametnuti i mora biti domaće - istaknula je Zovko.
Nacionalni predznak
Upravo to od domaćih dužnosnika, ponajprije čelnika vodeće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića, očekuju i posrednici u razgovorima, posebni američki izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer te direktorica Odjela za Europu i Aziju pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angelina Eichhorst. Oni su prihvatili stajalište Venecijanske komisije kako bi najjednostavnije bilo prigodom provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu izbrisati nacionalni predznak kod članova Predsjedništva. Takvo što, međutim, podrazumijeva i ustavnu korekciju uz potporu dviju trećina zastupnika državnog Zastupničkog doma te oba entiteta, što je krajnje neizvjesno. Hrvatske stranke tvrde da se korekcijom imenica "Hrvat", "Bošnjak" i "Srbin" u pridjev "hrvatski", "bošnjački" i "srpski" može razriješiti ovaj prijepor.
U Mostaru nije izbrisan nacionalni predznak
Mostar i dalje većina europskih i američkih diplomata u svojim istupima i izvješćima spominje kao uspješnu misiju. Upravo je u tom gradu, zbog nešto brojnijih Hrvata, dogovoren izborni sustav i podjela vlasti kako bi Bošnjaci dobili nacionalno zaokružena izborna područja. Uz to, Bošnjacima pripada druga najvažnija pozicija u gradu, gradska područja odlučuju i dobivaju najveći iznos novca, a u Gradskom vijeću postoji nacionalni veto na sve odluke. I nitko ne uvjetuje Bošnjake bilo čime. Izbjegava se nacionalno preglasavanje i nastoji se ostvariti potpuno suglasje sve tri strane oko ključnih dokumenata. Da je kojim slučajem u Mostaru izbrisan "nacionalni" predznak, Hrvati bi mogli kontrolirati sve najvažnije dužnosti.
