U petak, na spomendan muke Gospodnje, već od ranih jutarnjih sati hodočasničke skupine iz više zemalja svijeta organizirano su se pješice penjale na brdo Križevac, a u 11 sati na poznato međugorsko brdo krenuli su župljani i hrvatski hodočasnici pridošli iz Hercegovine, dijelova Bosne i RH. Na Veliki petak na tisuće domaćih i inozemnih hodočasnika sudjelovalo je u molitvi križnoga puta na brdu Križevac u Međugorju. Još od gradnje velikog armirano-betonskoga križa brdu Križevac to je postalo mjesto štovanja Kristove muke i u puku je nazvano kalvarijom međugorskog svetišta. Molitvu križnoga puta na Veliki petak u 11 sati predmolili su međugorski fratri na čelu sa župnikom fra Marinkom Šakotom.
U molitvi križnoga puta još su sudjelovali fra Ivan Landeka mlađi i fra Hrvoje Miletić. Sunčani dan okupio je na brdu Križevac hrvatske hodočasnike iz Hercegovine, dijela Bosne i Hrvatske, kao i inozemne hodočasnike koji su se organizirano počeli penjati na brdo Križevac od ranih jutarnjih sati. Kako smo doznali od Informativnog centra “Mir” Međugorje, u međugorskoj župi trenutačno boravi više tisuća inozemnih hodočasnika iz Italije, Ukrajine, Irske, SAD-a, Slovačke, Libanona, Koreje, Njemačke, Austrije, Francuske, Španjolske, Mađarske, RH, BiH… Inače, Križevac je brdo iznad Međugorja. Na njemu su župljani podigli križ visok 8,56 m koji se nalazi na nadmorskoj visini od 520 m. Podignut je na 1900. obljetnicu muke Isusove, a dovršen je 15. ožujka 1934. Na njemu piše “Isusu Kristu Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade”. Skupine vjernika i pojedinci svakodnevno na tome mjestu obavljaju pobožnosti križnoga puta idući i moleći se od postaje do postaje. Prvih godina križne postaje do vrha Križevca bile su napravljene od drvenog materijala.
Godine 1988., uz te križeve, postavljeni su brončani reljefi - postaje križnoga puta. Postavio ih je i napravio talijanski kipar Carmelo Puzzolo. Tradicionalno se na brdu Križevac petkom organizirano moli i sudjeluje u križnome putu, a u njemu, uz župljane, redovito sudjeluju i inozemni hodočasnici.
