O značaju velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju u BiH, što je potrebno učiniti u budućnosti i kako pomoći u razvoju bh. obrazovnog sustava u zajedničkom intervjuu govore šefica Misije OESS-a u BiH veleposlanica Kathleen Kavalec i predstavnica UNICEF-a u BiH dr. Rownak Khan.
Od objavljivanja rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2018. u prosincu 2019. prošle su dvije godine, a jedna godina od objavljivanja rezultata istraživanja TIMSS 2019. u prosincu 2020. Što su ta istraživanja pokazala i zašto su bitna?
Veleposlanica Kavalec: - Istraživanja su otkrila ozbiljne nedostatke u pružanju obrazovnih usluga u BiH. Međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina učenika (PISA 2018.) pokazalo nam je da je polovina 15-godišnjaka u BiH funkcionalno nepismena i zaostaje otprilike tri godine za svojim vršnjacima u području OECD-a, dok je Međunarodno istraživanje postignuća učenika i poučavanja u matematici i prirodnim znanostima (TIMSS 2019.) pokazalo da oko četvrtina učenika četvrtog razreda ne doseže ni najnižu razinu postignuća iz matematike i prirodnih znanosti. Iako su ti nalazi nesumnjivo razočaravajući za sve nas, oni su i prilika za unapređenje kvalitete obrazovanja u BiH koju ne treba propustiti. Rezultati istraživanja trebali bi poslužiti obrazovnim vlastima kao sredstvo za dijagnosticiranje i vodič za strateško planiranje, donošenje odluka i prilagođeno ulaganje u bolje obrazovanje. Rezultati upućuju na potrebu za hitnom i sveobuhvatnom izradom novih predmetnih kurikula, preispitivanje uloge i funkcije nastavnog materijala, unaprijeđenim upravljanjem školom i unaprijeđenim kompetencijama nastavnika - a to su ključni elementi kojima se gradi bilo koji uspješan obrazovni sustav koji može usmjeriti mlade prema boljoj budućnosti.
Što se još postiže međunarodnim istraživanjima u oblasti obrazovanja, kao što su PISA, TIMSS i PIRLS, u usporedbi s drugim procjenama koje se provode u okviru pojedinačnih obrazovnih sustava?
Predstavnica Khan: - Mnoge su prednosti velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju (ILSA), a spomenut ću barem tri. Kao prvo, ovim istraživanjima dolazi se do dokaza o učenju tako što se vrši procjena funkcionalnog znanja učenika; drugo, mogu se praviti usporedbe sa stanjem na međunarodnom planu; i treće, dolazi se do dokaza o tome koliko su učinkovite već napravljene promjene ili reforme obrazovne politike u usporedbi s prethodnim ciklusima testiranja. Kako jedan stručnjak za obrazovanje kaže, velika međunarodna istraživanja u obrazovanju su kao praćenje klimatskih promjena u obrazovnim sustavima. Istraživanja nam pokazuju kako su se trendovi razvijali tijekom vremena i koji su odnosi između danih varijabli najbolji za predviđanje budućnosti. Sve više država priznaje značaj velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju. Ako za primjer uzmemo PISA-u, od 32 države i gospodarstva koji su 2000. godine sudjelovali u ovom istraživanju, došlo se do 79 država sudionica u 2018. godini. Osim toga, sudjelovanje u velikim međunarodnim istraživanjima u obrazovanju obično se više isplati u usporedbi s internim procjenama. I interne procjene u obrazovanju su važne, a BiH treba izgraditi svoje kapacitete i resurse kako bi ih mogla razviti dok i dalje sudjeluje u međunarodnim istraživanjima.
Pandemija COVID-19 izazvala je veliki poremećaj u obrazovanju diljem svijeta, ali i u BiH. U kojoj su mjeri velika međunarodna istraživanja značajna pri vršenju procjene poteškoća nastalih u oblasti obrazovanja od početka pandemije?
Predstavnica Khan: - U posljednje dvije godine svjedoci smo neviđenih poremećaja nastalih u školovanju diljem svijeta, a stručnjaci su nas upozorili da bi moglo doći do velikog gubitka u učenju koji bi nerazmjerno pogodio najugroženiju djecu i mlade. Uz to, posljedice COVID-a na gospodarstvo mogle bi utjecati na ionako oskudna sredstva za ulaganja u obrazovanje. U tom smislu politika djelovanja zasnovana na dokazima postaje važnija nego ikad. Drugim riječima, od najveće je važnosti imati pouzdane podatke o učenju. Stručnjaci koji rade na međunarodnim istraživanjima u obrazovanju već prilagođavaju svoju tehniku rada kako bi se na pravi način riješilo djelovanje COVID-a, koje će se sigurno istraživati još godinama. Osim rješavanja poteškoća do kojih je došlo zbog pandemije, buduća velika istraživanja u obrazovanju omogućit će i dobivanje dokaza o tome što je funkcioniralo kako treba u oporavljanju od COVID-a. Predstoji nam mnogo toga za naučiti, a države koje ne budu pribavile, odnosno ne budu koristile rezultate budućih procjena i dokaze, mogle bi značajno kasniti u razvoju.
BiH nije potpisala ugovore za sudjelovanje u PISA-i 2022., dok je upitno i njezino sudjelovanje u drugim istraživanjima te vrste. Zašto je važno kontinuirano sudjelovati u međunarodnim istraživanjima u oblasti obrazovanja?
Veleposlanica Kavalec: - Da biste izmjerili koliko su poduzete intervencije djelovale ili da biste planirali promjene u pristupu kvalitetnijem obrazovanju, potrebno je na sveobuhvatan način razumjeti njegovo stanje u tom trenutku i kako se ono mijenja s vremenom. Zato su usporedni i nepristrani dokazi, koje dobivamo preko ovih međunarodnih istraživanja, od suštinskog značaja. Zato je i kontinuirano sudjelovanje od ključnog značaja. Odluka o sudjelovanju BiH u velikim međunarodnim istraživanjima čeka već dulje na odobrenje Predsjedništva BiH. Pozivamo Predsjedništvo BiH da, bez daljnjeg odgađanja, poduzme korake koji su nužni za kontinuirano sudjelovanje u istraživanjima od iznimnog značaja. BiH si više ne može priuštiti gubljenje vremena i ove iznimne prilike za sudjelovanje u međunarodnim istraživanjima i osiguranje kvalitetnog obrazovanja svoj djeci.
Koje su posljedice prestanka sudjelovanja za zemlju i njezine mlade generacije?
Veleposlanica Kavalec: - Posljedice prestanka sudjelovanja BiH u ovim istraživanjima iznimno su ozbiljne. Prije svega, to bi bila propuštena prilika za rad zasnovan na dokazima prema poboljšanju kvalitete obrazovanja za mlade generacije ove države. Inkluzivno kvalitetno obrazovanje nije samo nešto na što sva djeca imaju pravo već predstavlja i temelj ekonomskog prosperiteta i održivog mira. Vjerojatno će zbog oduzimanja ovog prava novim generacijama mladi ljudi nastaviti masovno napuštati zemlju, što je gubitak ogromnog potencijala za stvaranje bolje budućnosti BiH. Ne možemo dovoljno naglasiti koliko je važno da nadležne vlasti osiguraju da BiH nastavi sudjelovati u ovim prijeko potrebnim istraživanjima.
Evidentno je da bh. učenici značajno zaostaju za vršnjacima u zapadnoj Europi i zemljama OECD-a, a vidimo i velike razlike u jednakosti među učenicima. Iako je značaj kontinuiranog sudjelovanja u međunarodnim istraživanjima neosporan, što obrazovne vlasti i škole u BiH mogu učiniti s dostupnim rezultatima PISA 2018. i TIMSS 2019.? Što možemo učiniti s naučenim lekcijama iz pandemije COVID-19?
Predstavnica Khan: - Sjećam se upečatljivih naslova 3. prosinca 2019., kad su objavljeni prvi rezultati PISA-e za BiH. Vijest je kružila nekoliko dana, ali nismo vidjeli da je došlo do neposrednog reagiranja ili akcije obrazovnih vlasti u BiH. Četiri mjeseca kasnije našli smo se usred pandemije i razgovori o reformi u obrazovanju gurnuti su u drugi plan. Vlasti trebaju opet pokrenuti razgovore i koristiti podatke za strateško planiranje reformi u obrazovnom sektoru. Izvješća TIMSS-a i PISA-e preporučuju akcije kao što su ulaganja u predškolsko obrazovanje, provedba zajedničke jezgre nastavnih planova i programa i jačanje nastavničkih kompetencija i u upravljanje obrazovanjem te ciljane intervencije za unapređenje postignuća ranjive djece, kao što su djeca koja žive u siromaštvu, iz ruralnih područja i mladi koji pohađaju srednje strukovne škole. Pandemija COVID-a dodatno je pokazala važnost fokusiranja intervencija na ranjivu djecu i mlade jer brze procjene i istraživanja o društveno-ekonomskom utjecaju pokazuju da je zatvaranje škola mnogo više utjecalo na marginalizirane skupine u zemlji. Posljednje dvije godine također su pokazale značaj reformi u digitalnom obrazovanju i osiguranja ravnopravnog pristupa digitalnim tehnologijama za djecu i nastavnike. Postoje uvjerljivi dokazi da je nastavnicima potrebna podrška u držanju koraka s digitalnim tehnologijama. Konačno, vode se i razgovori o značaju ciljanih akcija za zaštitu mentalnog zdravlja djece, nastavnika i roditelja odnosno skrbnika. Svi ti nalazi ne mogu ostati samo na papiru. Obrazovne reforme zahtijevaju vrijeme koje djeca u BiH nemaju. Zato moramo djelovati odmah.
