U Bosni i Hercegovini odrastaju oko 2000 djece bez roditeljske skrbi, a većina ih, prema procjenama čak 70 posto, boravi u različitim institucijama za smještaj djece. Iako u FBiH postoji 191 registrirana i educirana udomiteljska obitelj, tek 75 njih ima djecu na smještaju.
Udomiteljstvo u FBiH
U BiH se i dalje tradicionalno pribjegava zbrinjavanju djece bez roditeljske skrbi u okviru institucija iako najbolje prakse i brojna istraživanja pokazuju kako je institucionalizacija štetna za razvoj djeteta, osobito u najmlađoj dobi, te da je obitelj najbolje moguće okruženje u kojem dijete može dobiti individualnu pažnju, ljubav i potporu. U FBiH je u prošloj godini 348 djece boravilo u srodničkom udomiteljstvu, dok ih 78 odrasta u nesrodničkom udomiteljstvu. Prema neslužbenim procjenama, u BiH postoji između 400 i 500 udomiteljskih obitelji, što uključuje i srodničke i nesrodničke. Međutim, ako je obitelj registrirana kao udomiteljska, to ne znači kako automatski ima i dijete na smještaju. Udomitelji kao glavne razloge i motive da djetetu bez obitelji pruže novi dom navode ljubav prema djeci, želju da, uz svoju, i drugoj djeci osiguraju uvjete za odrastanje u obiteljskom okruženju, altruizam i slično.
Svijetao primjer
Nevenke Kapetanović iz Kiseljaka jedna je od tek nekoliko stotina primjera udomiteljskih obitelji u BiH. Kaže kako je često gledala na televiziji djecu u institucijama “u krevetićima s visokim ogradama”.
“Znam da toj djeci nije nedostajalo ništa, ali im je nedostajao zagrljaj. Nekako emotivno sam pristupila tome, kasnije se pojavio seminar za obuku udomiteljskih obitelji, ušla sam u tu priču i tu više nema povratka”, kazala je za Al Jazeeru Kapetanović. Ima svoja dva sina koja su već odrasla i imaju svoje obitelji, a u proteklih šest godina brinula se za nekoliko beba. “Svi mi imamo specifične obitelji. Udomiteljstvo je način života, odricanje dobrim dijelom. Primjerice, nisam otišla na odmor jer moja beba nema dokumente pa je ne mogu povesti sa sobom, a ne želim je ostaviti. Ne mogu ni kako bi otišla na proslavu 8. ožujka, Nove godine ili bilo kakvu drugu proslavu ako je ta beba mala i ako je ne mogu povesti sa sobom”, istaknula je Kapetanovićte dodala kako tko nije spreman odreći se kave, ako mora pet puta ustati iza te kave kako bi bebu uzeo, presvukao..., tko se ne može toga odreći i popuniti sve to zagrljajem djeteta, poljupcem djeteta, tom bliskošću koju ono pruža, neka ne ulazi u tu priču.
“Svime onim što sam dala, zadovoljila sam ono nešto u sebi” kazala je Kapetanović.•
