Žene čine čak 49,8 posto populacije u ruralnim sredinama Bosne i Hercegovine, a samo 38,3 posto žena vlasnice su ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta, piše Večernji list BiH.
Od aktivno zaposlenih žena u BiH, 20,5 posto njih radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18,3 posto poljoprivrednih imanja vode žene, navedeno je iz organizacije UN Women BiH koja s Organizacijom za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) radi na provedbi projekta "Žene pokretačice razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama".
Ruralna područja
Dok nešto više od 20 posto žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih angažirane su u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. - Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje - smatra Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, naglašavajući kako je cilj otkloniti strukturne prepreke s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima uvođenjem tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i predstaviti inovativne izvore financiranja.
Kako se navodi, osposobljavanjem žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj obitelji u ruralnim sredinama. Inače, kada je riječ o poljoprivredi u BiH, proizvodnja je nedovoljno razvijena. Prema podacima iz 15. izdanja publikacije "Bosna i Hercegovina u brojevima", koju je objavila državna Agencija za statistiku, u pregledu zaposlenih osoba prema skupinama područja djelatnosti u BiH, podaci iz 2021. godine pokazuju da je u poljoprivredi radilo 9,4 posto radno sposobnog stanovništva. Muškarci tako tjedno u poljoprivredi u prosjeku rade 41,9 sati, a žene 37,2 sata. Većina je zaposlena na puno radno vrijeme, 98.000 njih, dok je na kraće zaposleno bilo oko deset tisuća u poljoprivrednim djelatnostima. S druge strane, dugoročni trendovi upućuju na smanjenje broja stanovnika koji se bave poljoprivredom u BiH.
Poljoprivreda i proizvodi
Zaposlenost u sektoru poljoprivrede, prema anketama o radnoj snazi, na kraju 2022. godine bila je 7,5%. U BiH se poljoprivrednom proizvodnjom, puno ili skraćeno radno vrijeme, bavilo 87 tisuća stanovnika. Domaći sektori s najboljim dostupnim i produktivnim prirodnim resursima su voće i povrće, stočarstvo i peradarstvo. Najveći su usjevi kukuruza, zatim pšenice i krumpira. Farme su uglavnom male i neučinkovite, a zemlja ostaje neto uvoznik hrane. Primarni uvozni prehrambeni proizvodi su žitarice i proizvodi od žitarica, pića (alkoholna i bezalkoholna) te proizvodi od mesa i mlijeka. Da se domaća poljoprivredna proizvodnja mora povećati, zaključuje se i u dokumentu "Zeleno izvješće za 2022. godinu" koje je izradilo federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a u kojem stoji kako je prošle godine dodatno smanjena proizvodnja određenih proizvoda.
- Preduvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se ogledaju u povoljnim agroklimatskim uvjetima, kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, velikom broju najrazličitijih poljoprivrednih kultura, tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima, kvalitetom poljoprivrednih proizvoda koji su dosegnuli vrhunsku razinu, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača, nisu iskorišteni u potpunosti, što predstavlja dodatnu obvezu u idućem razdoblju da se ovi uvjeti maksimalno iskoriste - navodi se u spomenutom izvješću. U njemu stoji kako je pred BiH transformacija poljoprivredne politike jer je naša zemlja kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu za postupno usklađivanje sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a. •
