Nikad ne reci nikad, može se reći za slučaj isplate šteta od snijega iz veljače 2012. u čapljinskoj općini, piše Večernji list BiH. Iz nadležne općinske Službe za poljoprivredu stigla je informacija u kojoj stoji: Obavještavaju se poljoprivredni proizvođači s područja općine Čapljina koji su imali štetu od elementarne nepogode – snijeg u 2012., da u zgradu općine Čapljina, soba br. 16., prilože potrebnu dokumentaciju. Potrebna dokumentacija su – osobna iskaznica i transakcijski račun banke s potpisom i pečatom. Rok za podnošenje prijave je od 18. siječnja do 10. veljače. Poljoprivredni proizvođači, da bi dobili djelomičnu kompenzaciju za ogromne štete koje su načinili snijeg i led, trebaju se javiti u nadležnu općinsku službu, što je u ovom trenutku najvažnije. Za oštećene svakako je zanimljiva i izjava načelnika dr. Smiljana Vidića, dana Radiopostaji Čapljina, da djelomičnu naknadu štete neće dobiti samo poljoprivredni proizvođači, kako je ranijim odlukama bilo predviđeno, nego i vlasnici oštećenih gospodarskih objekata: - Mi ćemo iz proračuna izdvojiti novčana sredstva tako da obeštetimo i one koji su prijavili štetu na gospodarskim objektima, kaže načelnik Smiljan Vidić.
Naknada šteta
Priča o isplati šteta od snijega pretvorila se u pravu trakavicu, koja traje nepune četiri godine. Zanimljivo, trebale su četiri godine da se u općini Čapljina u vidu rekonstrukcije poljskih i lokalnih cesta, mostova i nasipa u visini od oko 700.000 KM, realizira naknada za štete od poplava iz 2010. godine?! Projekti su realizirani tek 2014., a slična situacija će se, izgleda, ponoviti i sa štetama od snijega. Suština spora između općine Čapljina i Federalnog stožera civilne zaštite koji je donio odluku, a koja se odnosi na nadoknadu dijela šteta koje su posljedica velikog snijega i leda u 2012. godini, odnosi se na način isplate. Odluka je neobična u onom dijelu koji se odnosi na općinu Čapljina (i općinu Ljubuški, koja je po tom kriteriju i isplatila štete). Naime, samo za te dvije općine su postavljeni kriteriji, prema kojima se u poseban položaj stavljaju oni koji imaju štetu veću od 45.000 KM, ako su upisani u registar poljoprivrednih proizvođača, i ostali. Tu odluku je donio Federalni stožer CZ, odnosno njegov tadašnji zapovjednik Jerko Ivanković Lijanović. Kako je tom odlukom bilo propisano da općinski načelnici izvrše raspodjelu tih sredstava, Vidić je imao primjedbu na predloženu raspodjelu novca. Prema predloženom kriteriju u čapljinskoj općini bilo je 35 poljoprivrednih proizvođača koji su imali štetu veću od 45.000 KM, međutim, od tog broja samo ih je 13 bilo upisano u registar. Njima bi pripao lavovski dio, dok bi se ostali morali zadovoljiti raspodjelom 191.000 KM.
Sanacija objekata
Općini je 191.000 KM odobrena za “sanaciju i revitalizaciju stanja na objektima u poljoprivrednoj proizvodnji” i dodatnih 476.600 KM za sanaciju iskazanih šteta u poljoprivredi iznad 45.000 te “prema popisu i visini iskazanih šteta općini Čapljina”, dodijeljeno je dodatnih 405.900 KM. Dakle, 13 proizvođača koji su ispunjavali kriterij trebalo je podijeliti 882.500 KM, a ostali ostatak od 1,073.500 umanjen za 20.000 KM, koja su stigla općini kao akontativna sredstva, pomoć. Zbog nerazmjera u raspodjeli, načelnik Vidić, tražio je da svi recipročno šteti dobiju jednak postotak, slijedila su uvjeravanja, žalbe, pa čak i tužbe. Inače, štete su procijenjene na 17,277.065 KM, od čega na plastenicima, staklenicima…, 17.106.178 KM, a na gospodarskim objektima 170.887 KM. Oštećeno je 1066 poljoprivrednih gospodarstava te 65 vlasnika gospodarskih objekata.
