Nakon oporavka koji je premašio očekivanja u 2021., nove okolnosti u ovoj godini dovele su do toga da je prognozirani rast bosanskohercegovačkog gospodarstva u ovoj i idućoj godini umanjen, inflacija bi bila oko 10,5 posto, ali dobra je vijest što se najavljuje njezin pad u godinama koje dolaze.
Procjene
Međunarodni monetarni fond izradio je izvješće "Regionalne ekonomske perspektive za Europu" koje donosi niz elemenata koji se tiču bosanskohercegovačkih gospodarskih tokova, a koje je nedavno predstavljeno u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. O projekcijama, odnosno predviđanjima, kao i rizicima za buduće izglede govorili su Gabriel Di Bella iz Europskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell, dok je o monetarnoj politici komentar dao guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Govoreći o prilikama za razvoj ekonomskih tokova u BiH, Jewell je podsjetio kako je nakon recesije zbog pandemije došlo do oporavka, koji je bio jači nego što se očekivalo, no sada, kako se pogoršavaju perspektive u Europi, MMF je sukcesivno pravio korekcije nadolje, odnosno smanjivao prognozirani rast. U tom je kontekstu potvrdio kako je u posljednjoj prognozi predviđen rast od 2,4 posto u ovoj godini i 2 posto u 2023., a kada je riječ o inflaciji, ista je projicirana na 10,5 posto, uz opasku kako će svakako revidirati tu brojku na osnovi posljednjih podataka. Jewell je naglasio i kako se sljedećih nekoliko godina može očekivati spuštanje postotka inflacije, iako je jasno da će ona ostati prisutna.
Gabriel di Bella osvrnuo se pak na činjenicu da rat u Ukrajini oblikuje perspektive i izglede u Europi, kreira više izazova za regiju, a najvažniji je povećana inflacija, koja je pak rezultirala koordiniranim odgovorom središnjih banaka diljem svijeta; one su izišle iz pandemijskog razdoblja u sinkronizirano pooštravanje i oblikovanje monetarnih politika.
Manja opskrba plinom iz Rusije, kako je dodao, ima izravan input kada su u pitanju proizvodne funkcije mnogih kompanija, ali i neizravan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanju cijena, ne samo plina već i struje.
- Posljedica sve viših cijena hrane i energije jest da je došlo do povećane inflacije u regiji bez obzira je li riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama - dodao je.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić naglasio je da je, kako bi podržao ekonomiju i građane BiH, CB BiH, u skladu sa svojim mandatom, pokazao, poduzeo i poduzet će odgovarajuće mjere u skladu s odlukama Europske središnje banke.
- Važno je istaknuti koordiniran rad entitetskih agencija za bankarstvo i uvjeren sam da će komercijalne banke sa svoje strane dati doprinos kroz odgovarajuću kreditnu politiku, što uključuje i kamatnu politiku i uopće politiku bankarskih usluga - poručio je. Sofić je naglasio i kako će Centralna banka BiH nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute te raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje vjerodostojnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka središnja banka u svijetu ima.
Niz izazova
Iz izlaganja predstavnika MMF-a vidljivo je usporavanje rasta gospodarstva, što je i očekivano s obzirom na brojne izazove s kojima se suočavaju kompanije i tržišta u novim okolnostima koje karakterizira izniman rast cijena proizvodnih inputa. Međutim, ohrabruje procjena kako bi inflacija ipak trebala početi padati, i to već u idućoj godini. Prema prognozama iz dokumenta World Economic Outlook, koji MMF obično objavljuje dva puta godišnje, procjena je kako će u ovoj godini rast cijena biti na razini od 10,5 posto, dok bi u idućoj pale na 4,5 posto, što je vijest koja ipak donosi stanovitu razinu optimizma. U kontekstu tržišta rada procjene su kako bi u ovoj godini nezaposlenost bila na razini od 17,3 posto, u idućoj se očekuje pad na 17,2 te u 2024. dodatni pad na 17,165 posto. Razina stranih investicija pritom bi u ovoj godini iznosila 21,7 posto BDP-a, a u idućoj bi došlo do rasta na 21,8 posto BDP-a.
