Predsjednik Narodne Republike Kine Xi Jinping (Ši Đinpin) od ponedjeljka je boravio u trodnevnoj posjeti Češkoj Republici, jednoj od najagilnijih država mehanizma „16+1“, u kojem zemlje centralne i istočne Europe (CEEC), mahom nekadašnje socijalističke republike, nastupaju zajednički prema NR Kini.
Kina će u Češku Republiku samo u ovoj godini investirati 3,5 milijardi eura i to u različite odjele, od transporta, preko auto i prehrambene industrije, pa do medija i nogometa.
- Već u svibnju, za nešto više od mjesec dana, vidjet ćemo da li će Bosna i Hercegovina slijediti češki primjer iskorištavanja vlastitih potencijala za privlačenje kineskog kapitala. U glavnom gradu BiH 5. i 6. svibnja održat će se Sarajevo Business Forum, a na njegovoj platformi i Forum „16+1“, sa predstavnicima država CEEC-a i, naravno, Kine. Službene delegacije iz nekoliko kineskih provincija već su potvrdile dolaske, a Forumu će prisustvovati i visoki dužnosnici iz Beijinga - naveo je Faruk Borić, predsjednik Udruženja „Bosansko-kinesko prijateljstvo“ u tekstu za današnji "Faktor".
Uloga kineske ekonomije u svjetskoj ekonomiji je ogromna. NR Kina je prethodnih 35 godina doživjela nevjerovatan procvat zahvaljujući ponajprije reformama u sferi ekonomije koju je počeo Deng Xiaoping, a lideri sve do aktuelnog predsjednika Xija nastavljali.
- "Socijalizam sa kineskim karakteristikama“, sintagma je kojom Kinezi objašnjavaju svoj društveno-politički sistem, u kojem se na vrlo specifičan način isprepliću nevidljiva ruka tržišta i vidljiva ruka države, ova potonja naročito u aktuelnim naporima da pokuša smanjiti razlike između razvijenih provincija sa istoka i nerazvijenih sa zapada Kine, kao i između sela i gradova. I pored apokaliptičnih predviđanja pojedinih analitičara, kinesku ekonomiju neće zadesiti tvrdo prizemljenje nego će se održati rast na visokom i srednjem nivou.
Kina više nego ikada prije obraća pažnju na pitanja okoliša. Osobine kineske ekonomije su i inovativnost, koordiniranost i otvorenost, a uspjesi se dijele sa drugim sudionicima u procesu. Kineska ekonomija doživljava tranziciju, a na kraju tog puta zacrtan je cilj povećanja životnog standarda, odnosno da do 2049. (stote godišnjice NR Kine) više niko u Kini ne živi u siromaštvu. Time bi bio ostvaren kineski san.
BiH se, dodaje Borić, od rata na ovamo stalno nalazi u nekoj vrsti krize koju apstraktnim simbolističkim raspravama generiraju političari koji igraju na karte emocija. Ta je kriza postala izgovor za javašluk i nerad. Ne možemo čekati da neko obavi posao za nas i uredi našu državu. No, pored tih dugoročnih reformskih zahvata potrebno je iskorištavati prilike kao što je SBF i Forum „16+1“.
- Evo nekih od prijedloga. Kao prvo, imenovati kvalitetnog veleposlanika u Kini. Nakon mandata veleposlanika Amela Kovačevića i Borislava Marića, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović na redu je da imenuje veleposlanika BiH u NR Kini. S obzirom na to da Kina i BiH nemaju nekih otvorenih pitanja, veleposlanik BiH, ko god bude, mogao bi biti okrenut pitanjima jačanja ekonomske suradnje, ili pak kulturne, a kroz javnu diplomaciju. Rječju, u Beijing mora ići najkvalitetniji, a ne najlojalniji diplomatski kadar. Uostalom, pogledajte ambasadoricu NR Kine u BiH Chen Bo: Njena ekselencija bavi se regijom cijelu svoju diplomatsku karijeru, izvrsno govori domaće jezike - navodi Borić.
Drugo, kako dodaje, bez odlaganja riješiti pitanja koja priječe izvoz određenih proizvoda u Kinu. Primjera radi, već nekoliko mjeseci propada izvoz vrijedan gotovo milijun maraka mjesečno jer Kina i BiH nisu potpisali protokolarni sporazum po kojem bi BiH mogla izvoziti meso i mesne proizvode u Kinu. Zašto Vijeće ministara BiH i nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa čeka, nije najjasnije. Država ne smije usporavati privatnu inicijativu.
Treće, potrebno je decentralizirati suradnju i proširiti je na različite segmente. Kina nije samo Beijing, Zabranjeni grad, Kineski zid. 55 etničkih zajedenica pored najbrojnijih, Han ljudi, žive u 23 provincije, pet autonomnih regija, četiri grada pod središnjom vladom, i dvije specijalne administrativne regije. Potrebno je da gradovi, kantoni, entiteti, nađu zainteresirane partnere na prikladnim razinama. Zasad ovakve aktivnosti žele pokrenuti jedan grad i jedan kanton, što je hvale vrijedno, ali nedovoljno.
Četvrto, neophodno je pripremiti kvalitetne i do detalja razrađene projekte. Ne može se, primjera radi, tek izraziti usmena želja za partnerstvom u gradnji, recimo, energetskih ili infrastrukturnih projekata, ili pak pozvati turiste iz Kine da posjete BiH. Peto, a vezano za četvrto, potrebno je pripremiti legislativu za najveće projekte, a naročito se fokusirati na reformu birokratskog aparata kako bi se poslovanje olakšalo. Potrebno je slijediti primjer Tešnja.
Šesto, posljednje i nikako najmanje bitno, potrebno je djelovati bez predrasuda. Nije kineska ekonomija jeftina roba iz velegradskih predgrađa. Zapravo, Kina u svaku državu plasira one proizvode koje potrošači traže, tako da prodavnice jeftine robe više govore o „nama“ nego o „njima“. No, Kina je i nešto posve drugačije. Prošle godine, boraveći u Londonu gdje je dočekan uz kraljevske počasti, predsjednik Xi je dogovorio da Kina reformira britanski nuklearni energetski sistem. Taj posao vrijedan je 25 milijardi eura.
- Niko nema prava od BiH tražiti da ne misli i ne radi isključivo u svom interesu birajući partnere u skladu sa tržišnim pravilima. Ako budemo iskorištavali šanse, možda ima nade i za bosanski san - naveo je Borić u tekstu za današnji "Faktor".
