Od moždanog udara u Federaciji BiH godišnje umre 2000 ljudi, dok je, prema podacima UKC-a Republike Srpske, svake godine skoro 4500 novooboljelih od moždanog udara u ovom entitetu te kažu kako ovo oboljenje poprima obrise epidemije. Primjetan je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednje životne dobi, od 40 do 60 godina, što se na našim prostorima pripisuje povećanoj prisutnosti stresa kao faktora rizika.
Više bolesnih žena
“U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar godišnje se liječi oko 350 osoba s nekom vrstom moždanog udara, od čega je nešto više od pola osoba ženskog spola”, rekla je za Bljesak.info specijalistica neurologije dr. Marija Bender. Prema njezinim riječima, trombolitičko liječenje moždanog udara u SKB-u Mostar rade rutinski i nastoje pratiti svjetske trendove te se nadaju da će početi u budućnosti raditi i tzv. endovaskularno liječenje moždanog udara. “Osam od deset moždanih udara može se prevenirati promjenama životnih navika u smislu prestanka pušenja, regulacijom krvnog tlaka, redovitim vježbanjem, održavanjem primjerene tjelesne težine te općenito vođenjem zdravog načina života”, rekla je Bender. “Moždani udar može se spriječiti ako se ozbiljno shvate upozoravajući znaci i navrijeme se potraži liječnička pomoć. Do moždanog udara dolazi najčešće zbog začepljenja krvne žile ili, rjeđe, pucanja krvne žile u mozgu. Moždani udar može se spriječiti ako se otklone ili pravodobno liječe uzroci kao što su pušenje, pretilost, šećerna bolesti i, posebno, povišen krvni tlak. Vrijeme potrebno za rehabilitaciju poslije te bolesti najviše ovisi o težini bolesti, a samo petina preživjelih uspije se u potpunosti vratiti u normalno stanje”, upozoravaju liječnici.
Visok tlak i masnoća
Pacijenti koji su imali moždani udar u 80 posto do 90 posto slučajeva imali su povišen krvni tlak, a 80 posto povišene masnoće u krvi. Upozoravajući znaci moždanog udara su iznenadna slabost ili trnjenje lica, ruke ili noge jedne strane tijela, problem s govorom kao što je otežano izgovaranje i iznenadna zbunjenost, problem s vidom, jaka glavobolja te vrtoglavica koja uzrokuje otežani hod, posrtanje, gubitak ravnoteže itd.
Godišnje skoro 17 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, blizu 6,5 milijuna ga ne preživi, dok svakih šest sekundi nekoga usmrti. Češće pogađa žene nego muškarce, najčešće se javlja u kasnim četrdesetim godinama pa nadalje, a važnu ulogu kod moždanog udara igra genetika.•
