Problem zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, tako da i ne čude službeni podaci koji kažu kako je BiH među prve tri zemlje u svijetu sa najvećom stopom smrtnosti od zagađenja zraka.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 558 od 100.000 osoba umre svake godine u BiH od izravnih posljedica zagađenja zraka, dok je Sarajevo često na vrhu ljestvice najzagađenijih gradova na svijetu. Studija Upravljanje zagađenjem zraka u Bosni i Hercegovini, rađena u listopadu 2019. godine, kaže da u BiH od posljedica izloženosti zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3300 ljudi. Oko 16 posto ovog tereta bolesti otpada na Sarajevo i Banju Luku, piše Klix.ba.
Otrovne čestice građani BiH, ali i zemalja regije, udišu više od onih iz drugih zemalja, iz razloga što je kod nas još uvijek rasprostranjena upotreba čvrstih goriva za grijanje i kuhanje, a i na Balkanu još uvijek postoji veliki broj postrojenja na ugalj i lignit. Na ovom prostoru smješteno je sedam od deset najviše zagađujućih termoelektrana u Europi.
Stoga je, upozoravaju to stalno i brojni stručnjaci, ali i strane organizacije, borba protiv zagađenja zraka od ključne važnosti i zahtijeva hitnu akciju.
Kontinuirane aktivnosti BiH na unapređenju upravljanja kvalitetom zraka (AQM) su pojačane programima i projektima koje provode domaće institucije same ili uz podršku vanjskih agencija, a s ciljem rješavanja pitanja kvaliteta zraka i harmonizacije okolišnog zakonodavstva u zemlji sa zakonodavstvom EU.
Vlada Sarajevske županije i Europska unija prepoznale su važnost rješavanja ovog problema, te su pokrenule kampanju "Novi dan, bolji zrak", s ciljem da se promoviraju zajedničke aktivnosti i projekti koji se provode na poboljšanju kvaliteta zraka u Sarajevskoj županiji. Cilj kampanje je podizanje svijesti o ulozi koju građani Sarajevske županije mogu imati u osiguravanju čistijeg zraka.
Toplotna izolacija zgrada, zamjena peći kako bi se koristili ekološki prihvatljivi izvori energije, te modernizacija i obnova prometa u Sarajevu projekti su koje podržava i Europska unija, ali i drugi međunarodni partneri, kako bi se utjecalo na smanjenje zagađenja zraka u Sarajevskoj županiji. Otklanjanje zagađenja jedan je i od stubova Zelenog dogovora koji postavlja viziju za 2050. godinu, a to je vizija svijeta u kojem se zagađenje smanjuje na razionu koji više nije štetan za ljudsko zdravlje. Ovo je i vodeća vizija za Zelenu agendu za Zapadni Balkan.
Osim navedenog, Europska unija namijenila je 9 milijardi eura bespovratnih sredstava za Ekonomski investicijski plan za Zapadni Balkan, kojem je cilj potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije, podržati zelenu i digitalnu tranziciju, potaknuti regionalnu integraciju i uzajamno približavanje sa Europskom unijom.
Jedan od projekata koji je trenutno u tijeku u Sarajevskoj županiji, a kojem je cilj smanjenje zagađenja zraka, jeste obnova tramvajske pruge, što je i najveći infrastrukturni projekt u Sarajevskoj županiji u posljednjih 60 godina. Izvođači radova su konzorciji dvije firme iz Kine, a sredstva za realizaciju projekta osigurana su putem zajma kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ovim projektom, vrijednim 20,4 milijuna eura, predviđena je obnova 21,4 kilometra tramvajske pruge. Zahvaljujući Europskoj investicionoj banci (EIB) i Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) Vlada Sarajevske županije potpisala je ugovor o nabavci 15 novih niskopodnih tramvaja i 25 novih niskopodnih trolejbusa, čime će građani Sarajeva imati osiguran bolji javni prijevoz, te neće imati potrebu za pretjeranim korištenjem vlastitih automobila. Time bi se doprinijelo i tome da se smanji zagađenje koje prave automobili, a kojih je, čini se, u Sarajevu svakim danom sve više na cestama.
Još jedan značaj projekat koji implementira Ministarstvo komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo jeste "Energijska učinkovitost u javnim zgradama Sarajevske županije". Zahvaljujući ovom projektu 40 javnih objekata u Sarajevskoj županiji – vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti, studentski domovi, zdravstvene ustanove bit će obuhvaćeni radovima na termoizolaciji fasada, zamjeni dotrajalih prozora i vrata, ugradnji energijski učinkovite rasvjete i poboljšanju sistema grijanja.
Planirani rok za završetak projekta „Energijska učinkovitost u javnim zgradama SŽ“, je listopad 2023. godine, a financiranje projekta je osigurano iz kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od osam milijuna eura, dok je Europska unija, putem Regionalnog programa energijske učinkovitosti, osigurala nepovratna sredstva od dva milijuna eura. U svrhu tehničke pomoći provedbe projekta, EBRD je mobilizirao dodatna bespovratna sredstva, i to od Vlade Austrije grant sredstva od 492.240 eura i grant sredstva EBRD-ovog Posebnog akcionog fonda od 600.000 eura Europska unija napravila je i Zeleni plan, strategiju za postizanje održive energije EU pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u svim područjima politika i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Shodno ovom planu, Europa bi trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.
Da bi se ostvario ovaj ambiciozni cilj, postupno je preispitati politike za opskrbu čistom energijom u cijeloj privredi te unaprijediti značaj zaštite i obnove prirodnih ekosustava, održivoj upotrebi resursa i boljem zdravlju građana. Europski zeleni dogovor obuhvata sve privredne sektore, a naročito transport, energetiku, poljoprivredu, održavanje i izgradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i hemikalija.
Europska unija je 2020. godine predstavila Strategiju o biodiverzitetu do 2030. godine koja navodi ciljeve EU za poboljšanje biodiverziteta i obnavljanje ekosistema čime Europska unija nastoji pružiti primjer za globalne pregovore o zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i zaštiti ekosistema.
Zeleni plan Europske unije za Zapadni Balkan, dio Europskog Zelenog dogovora, su podržali predstavnici zemalja regije na summitu u Sofiji, u studenom 2020. godine. Zeleni plan za Zapadni Balkan je nova strategija razvoja koja podržava prelazak tradicionalnih ekonomskih modela u održivu ekonomiju. Utemeljen je u Ekonomskom i Investicijskom planu Europske unije za Zapadni Balkan koji nastoji potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije i harmonizaciju sa EU praksama.
Stategija obuhvaća pet prioritetnih oblasti: dekarbonizaciju (klima, energija, mobilnost), kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i tla, održivu proizvodnju hrane i ruralnih područja, te zaštitu i oporavak biodiveziteta.
