Idućeg tjedna trebala bi biti otvorena nova angiodvorana u SKB-u Mostar te pušten u rad novi CT uređaj. Investicija veća od pet milijuna maraka dovedena je do kraja i predstavlja veliki iskorak u radu najveće bolnice u Hercegovini. Kako je za Večernji list rekao ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić, projekt je realiziran unatoč svim problemima koje je donijela pandemija koronavirusa.
- Otvaranje je planirano 19. listopada i predstavlja kraj jednog procesa u koji smo uložili mnogo napora, a ujedno, to je i početak jedne nove ere za SKB Mostar. Ovom pričom zaokružujemo radiologiju, neurokirurgiju i neuroradiologiju, a vrhunski stručnjaci radit će na ovoj opremi i spašavati ljudima živote - ističe ravnatelj Kvesić na početku razgovora. Koliko je projekt ozbiljan, govori podatak kako tim mladih ljudi već godinama uči uz prof. dr. sc. Marka Radoša, jednog od najboljih radiologa današnjice, i taj bi tim uskoro trebao samostalno početi raditi u Mostaru u roku nekoliko mjeseci. Dok oni ne budu osposobljeni za samostalni rad, prof. Radoš i njegov tim radit će u mostarskoj bolnici i gotovo svakodnevno koristiti novu opremu.
“Zlatni sat”
Na pitanje znači li da će se od 19. listopada u “zlatnom satu” raditi pacijenti koji su doživjeli moždani udar, Kvesić nam otkriva kako će se ti zahvati vjerojatno početi raditi na proljeće. Za one koji ne znaju, “zlatni sat” je vrijeme u kojem je moguće djelovati na uzrok moždanog udara te ga otkloniti i spriječiti veće posljedice na zdravlje pacijenta. Upravo bi se to trebalo raditi na novoj opremi u angiodvorani. - Mislim da ćemo morati čekati proljeće kako bismo mogli obavljati te zahvate. Ponavljam, mladi stručnjaci završavaju dugogodišnju obuku i duboko sam uvjeren kako imaju vrhunske mogućnosti razvoja uz prof. Radoša i daljnji razvoj u budućnosti. Ova oprema ne znači ništa bez vrhunskih stručnjaka i upravo njih imat ćemo u našoj bolnici - ističe Kvesić. Treba podsjetiti kako već dulje vrijeme u SKB-u Mostar radi i jedan od najboljih europskih neurokirurga prof. dr. sc. Josip Paladino, a dolaskom i prof. Radoša u SKB Mostar stvoren je tim kojim se ne mogu pohvaliti ni puno veći medicinski centri. Neurokirurgija je već dolaskom Paladina krenula u snažni razvoj SKB-a Mostar, a najavljeni događaji predstavljaju vrhunac projekta koji u budućnosti treba samo održavati.
Cijela priča dobiva dodatno na težini ako znamo da se sve događa u jeku pandemije koronavirusa, a mnogi su očekivali kako će zbog ove situacije spomenuti projekt biti zaustavljen, ali to se nije dogodilo. - Nismo dopustili da korona zaustavi ovu priču jer nam je prevažna. Isto tako, korona nije zaustavila ni izgradnju nove Klinike za dječje bolesti jer tu imamo kredit koji samo namjenski možemo potrošiti. Nažalost, došli smo jako blizu realizaciji projekta transplantacije u SKB-u Mostar, ali on je sada na čekanju zbog ove situacije. Ne znamo kada ćemo nastaviti tu priču, ona će ipak morati sačekati kraj pandemije i normalizaciju stanja - objašnjava nam naš sugovornik.
Utjecaj korone na sustav
Naravno, pitanje utjecaja koronavirusa na cijeli sustav SKB-a Mostar bilo je neizbježno. Kvesić ističe kako je stanje i više nego teško te kako je ova situacija pokazala da ne postoji sustav koji bi djelovao u ovakvim izvanrednim okolnostima. - Mi smo danas, praktički, prepušteni sami sebi. Krizni stožeri šute, nitko ne donosi nikakve strategije ili planove i doslovno sve ovisi o nama samima. A naša pozicija je i više nego teška. Imamo pad broja pacijenata za 50 posto zbog pandemije, što nam donosi pad prihoda, a samo na zaštitnu opremu i testove na koronavirus mjesečno trošimo oko 250.000 maraka. Netko će uskoro morati nešto poduzeti jer bi se sustav uskoro mogao urušiti ako ovako nastavimo funkcionirati - upozorava Kvesić. Dodaje kako je konfuzija možda i shvatljiva s obzirom na to da još uvijek jako malo znamo o koronavirusu, ali institucije će morati poduzeti dodatne korake kako bi bolnice mogle nastaviti raditi u budućnosti.
- Imali smo jamstvo da će nam Federacija odobriti 10 milijuna maraka, a onda se dogodi da se taj novac raspodijeli na tri klinička centra. I onda mi dođemo u situaciju da moramo isplatiti plaće bez doprinosa. Milijune smo potrošili na zaštitu i testove za koronavirus, a nitko nam te troškove ne pokriva. Još nam blokiraju račune zbog sudskih presuda. A onda očekuju da svi radimo u punom kapacitetu ili čak više od toga. Ne pretjerujemo kada kažemo da je sustav na granici pucanja - precizno govori Kvesić, ali je pitanje tko će čuti ove poruke i hoće li ih primiti s istom dozom ozbiljnosti koja se može primijetiti kod ravnatelja SKB-a Mostar.
Više odgovornosti
Za kraj pitali smo našeg sugovornika koliko bi još dugo moglo trajati ovo stanje. Odgovor koji smo dobili ne daje nam mnogo razloga za optimizam. - Ovo će još dugo trajati i nitko ne može sigurno reći do kada ćemo biti u ovoj situaciji. Samo je sigurno da su posljedice već sada ogromne. A onda nas još neki uvjeravaju kako je sve ovo laž. Broj umrlih kaže kako koronavirus nije laž, sustavi su preopterećeni, gubitke zbrajamo na dnevnoj bazi i pitanje je koliko još možemo izdržati - zaključuje Kvesić i dodaje kako je potrebno još mnogo ozbiljnosti da bi se poboljšalo trenutačno stanje kada je u pitanju širenje koronavirusa. - Ponašanje mladih ljudi mora biti drugačije, nedostaje odgovornosti. Ja sam na Kriznom stožeru u Zapadnohercegovačkoj županiji rekao kako moraju nešto raditi, staviti pitanje skupova pod kontrolu, gasiti klime i ventilacije u svadbenim salonima. Tri svadbe donijele su nam 120 zaraženih koronavirusom. Ako to nije znak da se mora nešto učiniti, ne znam što jest. I onda konačno u ZHŽ-u donesu zabranu, a onda se svatovi prebace u HNŽ. Sada još trebamo gledati hoće li netko poginuti u automobilu kada se kući bude vraćao. Jednostavno, vrtimo se ukrug. To nije dobro - kaže nam ravnatelj Kvesić na kraju i ostavlja svima nama da se pitamo koliko možemo pomoći da se stanje poboljša. A sigurno možemo! Samo je pitanje hoćemo li.
