Mrtvi na moru, mrtvi na kopnu. Ovaj tjedan u jednom danu više od 120 izbjeglica, najvećim dijelom iz Sirije, prvo je obilato novcem (oko 10 tisuća eura) a onda i životom platilo želju da se dokopaju željenih odredišta u Europi, prvenstveno Njemačke.
I dok poginuli u Sredozemnome moru, a ove ih je godine više od 2500, odavno postaju statistika kojoj će se pribrojiti i 52 žrtve pronađene prije dva dana kod libijske obale, tragedija u Austriji, gdje je u četvrtak u hladnjači pronađeno 71 tijelo izbjeglica iz Sirije – 59 muškaraca, osam žena i četvero djece, od kojih je jedna beba – prva je na europskom tlu i izazvala je rezignaciju, ali i najave da se treba žešće obračunati s krijumčarima ljudi, pa je mađarska policija jučer uhitila trojicu Bugara i jednog Afganistanca povezane s tragedijom.
Plaćaju i na rate
– Zar su vozači kamiona jači i organiziraniji od europskih država? – pitao se austrijski kancelar Werner Faymann nakon primitka vijesti o stradalima.
Kako sada stvari stoje, jesu. Razgranata mreža krijumčara ljudi visokoprofitabilna je industrija, bez nacionalnosti i granica. Austrijski kamion smrti dobro ocrtava kompleksnost problema. Žrtve su Sirijci, hladnjača od 7,5 tona registrirana je u Mađarskoj, a po reklamnom logu pripadala je slovačkoj tvrtki za prodaju peradi. Vozač, državljanin Rumunjske, pobjegao je u Mađarsku, odakle je u srijedu ujutro započela vožnja smrti. Austrijska policija pretpostavlja da su nesretni ljudi bili mrtvi već prije prelaska austrijske granice, u srijedu oko devet sati. Na kamionu je pronađena pukotina za koju se pak pretpostavlja da je nastala kad su očajni ljudi pokušali pobjeći i domoći se zraka.
Europska komisija u svibnju donijela akcijski plan borbe protiv krijumčara ljudi koji predviđa jasnija pravila za siguran, legalan ulazak u EU te suradnju država i jačanje policijskih i pravosudnih kapaciteta kako bi se krijumčare moglo uhititi i procesuirati, ali i dokinuti obilnu zaradu. Ulaženje u trag novcu povezanom s krugovima krijumčara treba postati prioritet ureda za oduzimanje imovinske koristi, kao i suradnja s financijskim institucijama, smatra EK.
Upravo je novac segment oko kojeg se sve vrti. Podaci UN-ova Ureda za droge i kriminal kažu da krijumčari godišnje zarade oko 150 milijuna dolara (više od milijardu kuna) od šverca ljudima od Afrike do Europe.
– Brod od Turske do Grčke stoji oko tisuću do 1200 eura, dok Afganistanci plaćaju oko 11 tisuća eura da dođu do Mađarske – kazao nam je djelatnik Međunarodnog crvenog križa koji godinu i pol radi s imigrantima iz Afrike i Bliskog istoka.
Postoje različiti modaliteti plaćanja. Afganistanci tako koriste neformalni sustav plaćanja na rate. Novac se prije puta pohranjuje kod “čuvara” u Afganistanu, a imigranti s njim kontaktiraju na kraju svake etape puta te mu jave da pošalje sljedeću ratu “čuvarima” u tranzitnim zemljama.
– Krijumčari kopnenim putem migrantima nekad pošalju GPS koordinate gdje trebaju doći, nekada im daju kartu ili pošalju automobil – objašnjava.
Sudjeluju i bivši migranti
Okrutniji sustav koristi se pak za krijumčarenje Eritrejaca: šverceri ih “besplatno” prevezu od Khartouma u Sudanu do grada Ajdabiye na libijskoj obali, gdje ih potom zatoče i muče dok obitelj ne plati “otkupninu”. Lanac krijumčarenja vrlo je složen, u njemu sudjeluju i bivši migranti, ali i korumpirani policajci i diplomati. Ne bi opstao bez iznimne logističke podrške lokalnog stanovništva, vlasnika hotela ili prenoćišta te vlasnika vozila ili plovila. I svi oni dobro naplate svoje usluge. – Razgovarali smo s jednim od egipatskih krijumčara koji je u šest mjeseci u Europu poslao 10 tisuća imigranata i zaradio dva milijuna eura, i to neto, nakon što je isplatio posrednike, posade brodova i policiju – kaže humanitarac te citira krijumčara: “Želite li prokrijumčariti 300 migranata, vlasti će uhititi njih 50, da pokažu Talijanima da nešto rade, a 250 će pustiti da nastave put prema Europi. I za to će uzeti oko 15 tisuća eura.”
>> U kamionu umrla 71 osoba, među njima četvero djece. U Mađarskoj uhićen vozač
