Objavljeni rezultati transfera za kulturu od značaja za Federaciju BiH, izazvali su burne reakcije unutar sarajevske 'kulturne javnosti' koja je tu odluku Federalnog ministarstva za kulturu i ministricu Zoru Dujmović jednoglasno ismijala.
Perjanice sarajevske 'kulturne' čaršije išle su daleko pa su izvrgnule ruglu cijelu hrvatsku kulturu u BiH. Primjerice, redatelji Haris Pašović i Dino Mustafić te glumac Emir Hadžihafizbegović (ostali nisu ni vrijedni spomena) u svojoj malograđanštini idu toliko daleko da bi određivali i ocjenjivali kakva treba biti kultura jednog naroda. A, u čemu je problem?
Zašto ste šutjeli?
Zašto se u posljednjih 15 godina nitko od navedenih nije oglasio, po ovom pitanju naravno. Zato što je sav novac uglavnom išao kako se njima sviđalo. Dok su SFF, MESS, SARTR i ostali... glumili međunarodnu kulturu, mostarski simfoničari nisu imali za gudalo, kazališta su zavijena u crno predstave igrala samo za topla vremena jer nije bilo novca ni za hladni pogon, generacije studenata glume, mladi instrumentalisti i pjevači napustili su Mostar i Hercgovinu jer nisu imali nikakve uvjete i tako redom.
I kad je došlo vrijeme da se stvanri promijene, nastala je strka.
Sarajevskim kulturnjacima 'bode oči' što je Danima filma Mostar pripalo 80.000 KM iz proračuna. Usput osam prošlih godina ovaj je festival dobivao samo mrvice. Glumac i ravnatelj Dana filma Slaven Knezović iznio je jasan stav: - Ovo vidim kao kraj majorizacije. Konačno je uspostavljen paritet kakav je trebao biti svih ovih godina i ja sam presretan zbog te činjenice. Jer kao što ja ne mogu govoriti kako je bilo živjeti u opkoljenom Sarajevu četiri godine, tako ovi iz Sarajeva ne mogu govoriti o tome kako je to biti majoriziran. Neka probaju zamisliti da oni dobivaju samo 10 posto sredstava od proračuna u četiri iduće godine. Onda bi svi takvi postavljali pitanje uopće o upitnosti tog Fedralnog ministarstva i bili pokretači pitanja njegove ustavnosti, kaže Slaven Knezović izražavajući nadu da će konačno zaživjeti i kultura u hrvatskom narodu.
- Jer ako Bošnjaci imaju potrebu za kinematografijom i teatrom, onda je imaju i Hrvati. A ova dociranja iz sarajevskih krugova na što se troši novac su toliko primitivna da nisu vrijedna komentara - kaže Knezović.
Slučaj 'Eronet'
S njegovim mišljenjem slaže se i poznati mostarski slikar i arhitekt Marin Topić koji također smatra da je Federalno ministarstvo kulture svih ovih godina služilo za majorizaciju bošnjačke političke elite nad Hrvatima.
- Sveli su nas na seljačku kulturu jer odlijevanjem novca u Sarajevo Hrvati nisu niti mogli razvijati svoju kulturu. I onda je normalno da nam je glavni kulturni događaj ovo gore sijelo na Kupresu.
Nisu dopustili da se razvija elitna hrvatska kultura. Navest ću banalan primjer: Eronet i svi telekomi koji po Daytonskom sporazumu imaju obvezu višak svoga novca ulagati u unaprijeđenje i promicanje kulture jednoga naroda, za vrijeme bivše uprave sve su ulagali u sarajevske 'zajebancije', u filmski festival i tomu slično. Ovo je samo početak da se ukine to ministarstvo i uđemo u rekonstrukciju Federacije BiH pa i same BiH - izravan je Marin Topić, mostarski slikar i arhitekt.
Ivan Vukoja, voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća HNS BiH, kaže da je raspodjela javnih sredstava političko pitanje.
- S obzirom da je BiH složena država po različitim kriterijima, a u prvom redu činjenici da Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda i dodjeljuje im pravo na kulturne institucije i manifestacije s nacionalnim predznakom, spomenuta raspodjela bi to morala uzimati u obzir. Tek nakon toga na red dolaze stručni i vrijednosni kriteriji koji se trebaju uvažavati u okviru konkretnih transfera za određena namjenska sredstva. Sredstva su se do sada uglavnom dijelila po stranačko-interesno-lobističkim kriterijima, ovisno o tome koja politička opcija je bila u mogućnosti utjecati na raspodjelu sredstava - smatra Vukoja.
U Mostaru djeluje jedna od najprepoznatiljivijih međunarodnih kulturnih manifestacija u BiH pa i šire - Dani Matice hrvatske - Mostarsko proljeće. No, i na tu manifestaciju s omalovažavanjem se gledalo iz 'kulturnog' Sarajeva.
Megalomanski apetiti
- Uvijek kad se radi o raspodjeli sredstava, a pogotovo kada treba izvršiti raspodjelu za sve zainteresirane nedostajućih sredstava, normalno je da se pojave primjedbe. Neke su ozbiljne, a neke i neosnovane. Kada je u pitanju Matica hrvatska Mostar, moje mišljenje je da njezina međunarodna kulturna manifestacija koja je svojevremno proglašena za manifestaciju od posebnog državnog interesa nije na pravilan način vrednovana, kaže Muselimović.
Što reći na kraju osim: 'malo riba puno krokodila'. Novca za kulturu ima, ali očito ne toliko da zadovolji nečije megalomanske apetite na koje su navikli pojedinci. Novac treba pravilno rasporediti. Pojedinci u Sarajevu nisu mjerodavni drugima određivati što je 'prava' kultura, jer to nije kulturno.
Trebaju se naviknuti da u BiH postoje kulturna središta s kulturom drukčijom od njihove.
