Intenziviraju se razgovori uoči, po svemu sudeći, posljednjeg kruga razgovora o izbornoj reformi u koje su uključeni svi važniji autoriteti, kako oni koji su zainteresirani za postizanje dogovora, a jednako tako i oni koji nastoje “minirati” cijeli proces riskirajući tako da s ciljem potpore realizacije velikonacionalističkih projekata zemlju uvuku u novi politički, a onda potencijalno i sigurnosni kaos. Najzainteresiranija za dogovor je hrvatska strana u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović u subotu u Banskim dvorima razgovarao s premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem ususret nastavku pregovora o reformi izbornog zakonodavstva u našoj zemlji. Razgovarali su o pripremama za održavanje zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, izmjenama Izbornog zakona BiH te zaštiti ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg, piše Večernji list BiH.
Mostarski sporazum
Ovaj susret dolazi nedugo nakon što se prije desetak dana hrvatski premijer susreo s čelnikom vodeće bošnjačke stranke, SDA, Bakirom Izetbegovićem. Glavna pak poruka nakon susreta Čovića je da je “potrebna žurna stabilizacija BiH kroz izmjene Izbornog zakona” te podsjetio na uspješan Mostarski sporazum. “Konstitutivnost naroda i njihova ravnopravnost temelj su funkcioniranja BiH”, rekao je Čović. Smatra da legitimno predstavljanje treba biti ostvareno u oba Doma naroda te Predsjedništvu BiH. “U tom procesu se prava konstitutivnih naroda ne mogu dalje narušavati. Moramo otkloniti diskriminacije i nejednakosti te osigurati jednakopravnost svih triju naroda”, istaknuo je Čović. Hrvatski premijer je istaknuo da je sinergija i kohezija svih triju konstitutivnih naroda i ostalih ključna kako bi BiH bila funkcionalna država i mogla ići naprijed. “Vlada Republike Hrvatske šalje poruku uvažavanja BiH te njezine suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, kao naše prijateljske i susjedne države s kojom želimo rješavati otvorena pitanja i jačati gospodarsku suradnju. Pozicija Hrvatske je jasna, a to je potpora što žurnijem postizanju dogovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine za ostvarivanje ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda u najvišim institucijama BiH”, rekao je hrvatski premijer. On je ocijenio neprihvatljivom praksu koja je na djelu u izboru člana Predsjedništva BiH od 2006. godine koja dovodi Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod u nepravedan položaj. Najavio je kako će Vlada RH nastaviti komunicirati o BiH sa svim međunarodnim partnerima. Predsjednik Zoran Milanović i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović odvojeno su se susreli i razgovarali u subotu u Zagrebu o višemjesečnoj političkoj krizi u BiH i nužnosti okončavanja otvorenog pitanja reforme izbornog zakonodavstva, priopćio je predsjednikov ured. Nakon toga susreta istaknuto je kako Daytonski sporazum omogućio suverenost BiH koja se temelji na legitimnom predstavljanju svih konstitutivnih naroda. Jednako kao i nakon susreta s Plenkovićem, razgovor na Pantovčaku je rezultirao porukom kako ustavna jednakopravnost i legitimna zastupljenost u domovima naroda i kolektivnom Predsjedništvu moraju biti implementirane kroz Izborni zakon.
Schmidtova potpora
I visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt istaknuo je kako treba iskoristiti predstojeće razgovore jasno ukazujući na problem.
“U Federaciji tri godine nemamo vladu. A zašto? Moramo sjesti i razgovarati i o Izbornom zakonu, ima još vremena za izmjene Izbornog zakona, ali bi to trebalo biti što prije. Mora se uzeti u obzir presuda ‘Sejdić - Finci’ i moraju se uzeti u obzir ostali. Izborni zakon će sigurno preuzeti izmjene i ideje koje dolaze s hrvatske strane. Moguć je i put koji preporučuje Plenković”, pojasnio je Schmidt. No, ne razmišljaju svi kao Schmidt. Član njemačkog SPD-a Adis Ahmetović, koji je povjerenik Bundestaga za zapadni Balkan, usprotivio se izmjeni Izbornog zakona čime se zapravo zauzima za nastavak diskriminacije Židova, Roma, ali i Hrvata te ponavlja agendu bošnjačkih stranaka čiji je cilj zadržati status quo u državi.•
