BiH se nada dobivanju kandidacijskog statusa vrlo brzo iako je jasno da postavljeni uvjeti za to nisu ispunjeni, a teško da će i biti prije nego što se posloži nova vlast na svim razinama, piše Večernji list BiH.
Nedavni dolazak europskog povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija u BiH i poruke koje je poslao bude optimizam. Međutim, mnogo je pitanja još u zraku.
Ispuniti uvjete EU-a
Europski parlament je nedavnim usvajanjem rezolucije potvrdio opredijeljenost za kandidacijski status BiH. U usvojenoj rezoluciji jasno se ističe zahtjev da Europsko vijeće odobri status kandidata BiH. Preporuke koje su dostavljene BiH već su ranije navedene, ali kao uvjeti u okviru mišljenja Europske komisije.
U najkraćem, trebaju biti usvojeni Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te zakoni o sudovima BiH i o sukobu interesa. Ima tu još uvjeta, ali oni nisu tako precizni i njihovo ispunjavanje može se ocjenjivati ovisno o tome želi li EU dati BiH kandidacijski status ili ne. A želi li, još se ne zna jer iz europskih prijestolnica dolaze oprečni signali i poruke.
Europsko vijeće odlučuje konsenzusom i potrebno je da svih 27 članica tog vrhovnog tijela Europske unije da svoj pozitivan odgovor. Izvjesno je kako većina “novih” članica Europske unije i onih koje su zemljopisno najbliže BiH zagovara dodjelu statusa kandidata. Taj blok zemalja predvode Hrvatska i Slovenija, ali izvjesno je da bi odluka Europskog vijeća imala i potporu Mađarske, Austrije, Češke, Poljske, Slovačke, Bugarske, Rumunjske te nekih drugih članica Unije. Neke više, a neke manje, zemlje zapadne Europe i Skandinavije protive se odluci o dodjeli kandidacijskog statusa bez provedbe svih uvjeta.
A čak i onda postoje otpori jer neke od njih smatraju da proces proširenja Unije, u svakom pogledu, treba biti zaustavljen neko vrijeme. Kao najozbiljniji protivnici dodjele kandidacijskog statusa za BiH spominju se Nizozemska, Francuska, Njemačka i Danska. To ne mora u konačnici utjecati na odluku, ali ponašanje političkih subjekata u BiH, posebice u kontekstu konstituiranja institucija vlasti nakon listopadskih izbora, može biti razlog da neke od skeptičnih članica Europske unije promijene svoj stav.
Jasno je upozoreno da upravo želja da se brzo uspostavi nova vlast i pokrenu davno zakočeni procesi u BiH, imaju itekakvu ulogu u daljnjem približavanju zemlje članstvu u EU. Odluka će, u svakom slučaju, biti politička. Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Banjoj Luci, izjavio je nedavno za N1 kako status kandidata treba opravdati, odnosno da bi BiH mogla dobiti neku vrstu uvjetovanog statusa.
- To vam je zapravo da vi niste “de facto” kandidat jer će čekati da se uvjeti ispune pa da vas proglase kandidatom s kojim se ulazi u pregovore. To je više ustupak prema zemljama zapadnog Balkana i proizvod činjenice da su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata bez uvjeta. Činjenica je da će se inzistirati, sukladno prijedlogu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, na klasterskom pristupu i vrlo strogim uvjetima, tako da će to tražiti mnogo unutarnjih napora - upozorio je Šolaja.
Sve zahtjevnija pravila
Ako Vijeće Europske unije, koje zasjeda 15. i 16. prosinca u Bruxellesu, ne donese odluku o dodjeli kandidacijskog statusa BiH, sve se prolongira najvjerojatnije do idućeg redovitog okupljanja Vijeća, a to znači za šest mjeseci. BiH trenutačno zaostaje za gotovo svim zemljama regije koje pretendiraju za članstvo.
Međutim, iako u formalno boljem statusu nego BiH, ni Crna Gora, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija nisu blizu članstva u EU. Zadnje proširenje EU-a dogodilo se sada već davne 2013. godine, kada je u članstvo Europske unije primljena Hrvatska. Poznato je da su uvjeti koji su postavljeni pred Hrvatsku bili znatno stroži nego u svim ranijim slučajevima.
Već tada su se pojavila upozorenja da će svaki novi ulazak u EU biti sve teži i da se vrata ove asocijacije polako zatvaraju. Presedan s Ukrajinom i Moldavijom ne bi trebao nikoga zavarati jer je u pitanju bila politička odluka, a samo pristupanje ovih zemalja EU daleko je od ostvarenja.
