Njemački gospodarstvenici izrazili su nezadovoljstvo namjerom Vlade te države da ograniči priljev radne snage sa zapadnog Balkana na 25.000 godišnje, javlja Al Jazeera Balkans.
Gospodarstvenici navode kako je uredba o zapadnom Balkanu, koja je na snazi od siječnja 2016. godine, otvorila mogućnosti za zaposlenje u Njemačkoj ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, s Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, istovremeno smanjila ilegalnu imigraciju i predstavlja uspješan model njemačke migracijske politike, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na njemačke medije.
List dalje navodi kako "od dodatne radne snage nisu profitirala samo poduzeća, već i njemački fondovi socijalnog osiguranja".
Kako prenosi Deutsche Welle, nacrt zakona na kojem rade ministarstva, kako bi se broj radnika sa zapadnog Balkana ograničio na 25.000 godišnje, naišao je na kritiku s više strana. Handelsblatt citira političara Zelenih Dietera Janeceka koji kaže da je to "besmislen, kratkovidan i potpuno pogrešan signal" i dodaje da se otpor formira i u gospodarstsvu
Achim Dercks, zamjenik izvršnog direktora Njemačke gospodarske komore (DIHK), kaže kako poslije krize, kada potražnja za kvalificiranim radnicima ponovo poraste, predviđeni kontigent može postati usko grlo.
- Savezna Vlada opravdava reformu s jedne strane činjenicom da postojeća Uredba ističe krajem godine, a s druge strane naglašava da velika potražnja za vizama predstavlja ogromno opterećenje za konzulate u državama zapadnog Balkana. Dugo čekanje na vizu dovodi do nezadovoljstva poslodavaca i radnika - navodi se u nacrtu prijedloga zakona.
Umjesto određivanja kvote, političari bi trebali uvesti efikasnije procedure za izdavanje viza, kaže Dercks iz DIHK-a, te dodaje da bi digitalizacija tu mogla značajno pomoći, navodi Handelsblatt.
Središnja asocijacija njemačke građevinske industrije (ZDB) procjenjuje kako približno 50.000 građevinskih radnika sa zapadnog Balkana radi na njemačkim gradilištima, uključujući armirače, koje je teško naći u Njemačkoj.
