Stolar, keramičar, kovač… samo su neka od zanimanja za koja su posljednjih godina u Bosni i Hercegovini na izdisaju. Mladi od zanata bježe, tvrde majstori, iako, radeći neki od ovih poslova, mogu zaraditi i liječničku plaću, piše Večernji list BiH.
Oni koji se ipak odluče na zanatsku karijeru, u BiH se njome bave samo dok ne “ispeku” zanat, a onda, kažu upućeni, odlaze trbuhom za kruhom u europske zemlje.
Ozbiljan problem
Mrkonjićki kovač Đuro Mulanović jedan je od rijetkih koji je nastavio obiteljski zanatski posao. Za Glas Srpske kazao je kako mu se otac bavio ovim poslom, a nakon njegove smeti 1994. godine on je nastavio tradiciju. Izrađuje sve za poljoprivredne poslove jer selo, kaže, ne može bez kovača. Kaže kako se mladi rijetko odlučuju za zanatstvo. - Mladi koji nauče zanat odlaze. Već sam takvih 35 obučio. Budu po godinu dana i nakon toga najčešće odlaze u Njemačku. Prema njegovim riječima, zanati su posebno cijenjeni u europskim zemljama, ali se i u BiH od njih može lijepo živjeti. - Vjerujem da sada najbolje prolaze keramičari, čak, mislim, bolje i od liječnika. Po kvadratu naplaćuju 22, 23 KM, a danas urade bez problema 15 kvadrata - kazao je Milanović. Slična je situacija i sa stolarima, potvrdio je za Glas Srpske Zoran Grbić koji je, zahvaljujući svom znanju, radio na više kontinenata. - U mirovini sam, ali i sada me stalno netko kontaktira da radim. Međutim, prihvatim nešto minimalno. Nema mladih stolara, a oni što nauče raditi brzo odu u inozemstvo - rekao je Grbić. No, to nije slučaj samo sa zanatima, BiH sve češće napuštaju i oni s fakultetskim diplomama koji su bili zaposleni. A da je BiH u ozbiljnom problemu kada je riječ o radnoj snazi, najbolje ilustrira podatak da je državu samo u ovoj godini napustilo gotovo 13.000 radnika. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Njemačku i Sloveniju samo ove godine otišlo je oko 12.700 bh. građana. Slični su podaci i za prošlu godinu. Stvarni broj onih kojih odlaze iz BiH u inozemstvo mnogo je veći, pokazuju podaci privatnih agencija koje posreduju u zapošljavanju bh. građana u zemljama regije i inozemstvu. Prema podacima Unije za održivi povratak, BiH je od 2013. napustilo pola milijuna građana. Odljev radne snage može se zaustaviti, a za to su potrebne reforme, naglašavaju ekonomisti, a kao jedan od osnovnih načina da se radna snaga zadrži jest, kažu, povećanje plaća.
Povećanje od...
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology doc. dr. Faruk Hadžić je tijekom jučerašnje konferencije “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga - slučaj BiH” uputio na to da BiH posljednjih godina bilježi velike negativne učinke iseljavanja, demografskih promjena koje se odražavaju i na bh. ekonomiju. Kazao je kako je dokument analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga” napravljen tako da ima dvije cjeline - prva je trenutačno stanje u BiH s projekcijama, a u drugom dijelu su preporuke, ideje, prijedlozi što je potrebno uraditi. - Još uvijek imamo vremena da određenim prijedlozima, mjerama, donositelji odluka poprave ovo stanje koje nije dobro - kazao je Hadžić, piše Fena. Jedna od preporuka koju je spomenuo je, prije svega, da se poveća produktivnost radnika u BiH. Također je potrebno izvršiti reformu poreznog sustava u BiH, gdje bi se smanjio jaz između neto i bruto plaća, da radnici dobiju veću neto plaću. Podaci pokazuju kako je u posljednjih 10 godina prosječna neto plaća porasla za oko 300 KM, što, sudeći prema sadašnjim statistikama, nije dovoljno da se zaustavi odljev radne snage.
