Krajnji je trenutak za uklanjanje invazivne, visoko alergene biljke ambrozije, a osobnim uključenjem u rješavanje ovog velikog zdravstvenog problema doprinijet ćemo kvalitetnijem i zdravijem životu naših alergičnih sugrađana.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu. Korovna biljka ambrozija je izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi.
Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije.
Hrvatska se sve više prepoznaje kao poželjna turistička destinacija koja, osim prirodnih ljepota, u novije vrijeme pruža i usluge zdravstvenoga turizma, pa tim više problem alergija na pelud ambrozije postaje širi. Izbor turističke destinacije ovisit će i o stanju kvalitete zraka s obzirom na opterećenje zraka peludom ambrozije jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Uz sve veću zdravstvenu važnost ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubitci prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (primjer Mađarska).
Općenito o ambroziji:
- biljka 45. paralele
- pogoduje joj suha klima i otvoren okoliš
- nastanjuje područja Europe, Azije i Australije
- epicentar širenja je Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija
- invazivna korovna biljka
- korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama
- otporna na određene herbicide
- široko rasprostranjena i vrlo otporna
- lijepoga imena, ali izuzetno škodljiva
Činjenice o ambroziji:
- proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000/biljci)
- sjemenke padaju na tlo do 2 m oko biljke
- sjemenke su najbrojnije do 5 cm dubine tla
- dormantno sjeme (preživljavanje u tlu i do 30 godina)
- sjeme se prenosi transportnim tlom, rijekama, plovnim i ostalim putevima
- životinje isto mogu doprinijeti širenju biljke
- velika produkcija peluda (proizvodi čak 1 milijun zrnaca dnevno)
- pelud visokog alergenoga potencijala
- ukupno čak 12 različitih alergenih proteina identificiranih u biljci
- Amb a 1 i Amb a 11 imaju najvišu razinu “potentnosti”
- biljka potiče procese i humoralne (IgE protutijela) i stanične imunosti (T stanice)
- radi proteina Amb a 6 kod 20-35% ljudi razvija se križna reakcija (mogućnost razvoja višestruke preosjetljivosti, produljeno razdoblje preosjetljivosti) s: pelinom, maslačkom, zlatošipkom, suncokretom, travama, brezom, krastavcem, tikvicama, artičokom, bananom, dinjom, lubenicom, mangom, čajem od kamilice, čajem od hibiskusa, sjemenkama suncokreta
- pelud se zračnim strujama prenosi na velike udaljenosti (npr. na područje sjeverne Europe)
- zarasla površina od 1 hektra oslobađa 66 kg peluda u sezoni
- brzina širenja biljke na novo područje je u prosjeku i do 70 km/godini!
- za širenje biljke je važna temperatura i oborina
- dugotrajna kišna razdoblja mogu utjecati na pomak uobičajenog rasta ove korovne vrste
- suša sprečava širenje biljke na Mediteranu
Ambrozija - međusektorski prioritet:
- utječe na zagađenje zraka
- oko 13,5 milijuna stanovnika Europe ima zdravstvene probleme zbog ambrozije
- procjena nastalih ekonomskih i zdravstvenih troškova je oko 6,224 milijarde eura godišnje
- zbog klimatskih promjena dulja polinacijska sezona i viša koncentracija peluda u zraku
- razvoj metoda identifikacije “proteinskog profila” peluda ima potencijal za razvoj dijagnostičkih terapijskih rješenja
- negativan utjecaj na turizam - sve više je nalazimo u priobalnom dijelu Hrvatske
- globalna trgovina ima značajnu ulogu u širenju biljke
- prirodni neprijatelj je invazivni sjevernoamerički kukac Ophraella communa LeSage pronađen na određenim lokacijama u Parku prirode Lonjsko polje
- velika uloga čovjeka u širenju biljke!
