Teret poskupljenja u BiH postaje sve teže podnijeti. U godinu dana cijene osnovnih životnih potrepština za život bh. građana veće su za 16,8 posto, a određene osnovne životne namirnice poput brašna, ulja i mlijeka poskupjele su između 35 i 85 posto, prenosi Večernji list BiH.
Plin najviše poskupio
Prema podacima o prosječnim potrošačkim cijenama u BiH, koje je objavila Agencija za statistiku BiH, navodi se da od kolovozu 2021. do kolovoza 2022. godine jedini pad bilježe police na kojima se prodaju odjeća i obuća. - Prosječni rast cijena zabilježen je u odjelima: hrana i bezalkoholni napici za 25,6 posto, alkoholna pića i duhan za 2,3 posto, stanovanje i režijski izdaci za 17,4 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 11 posto, prijevoz 28,4 posto. Prosječni pad cijena zabilježen je u odjeljku odjeće i obuće za 4,1 posto - navodi se u priopćenju Agencije za statistiku BiH. Za godinu dana više novca dajemo i za zdravstvo, obrazovanje, komunikaciju, uslugu u restoranima i hotelima, pa čak i za rekreaciju i kulturu.
U postocima, kroz godinu dana, najviše je poskupio plin koji se u kolovozu 2021. godine plaćao 70 feninga po kubnom metru, dok mu je cijena na kraju istog mjeseca ove godine bila 1,30 KM, što je prosječno poskupljenje od 85,7 posto. Više od 83 posto poskupjelo je ulje za prehranu, a cijena je s tri KM po litri porasla na prosječno 5,5 KM. Slijede šećer i brašno, a građani su za kilogram ovih namirnica za godinu dana morali izdvojili 90, odnosno 60 feninga više nego u istom razdoblju lani. Kako pokazuju neumoljive statistike, čak 50 posto više novca moralo se izdvajati i za toaletni papir koji je s 2,40 KM skočio na 3,70 KM. Cijena dizel goriva s 2,1 KM skočila je na 3,2, tvrdi sir s 11,4 KM na 17,3 KM. Među proizvodima čije su cijene drastično rasle našao se i margarin, zatim mlijeko za koje je sada potrebno izdvojiti gotovo dvije KM po litri te junetina koja je s 13,6 KM poskupjela na 18,2 KM po kilogramu, prenosi Večernji list BiH.
Makroekonomist Faruk Hadžić, obrazlažući podatke Agencije za statistiku BiH, napominje da je uvijek moguće pronaći cijene pojedinih proizvoda koje su drugačije od ovih i da to ovisi o trgovačkom centru ili mjestu. On kaže da je, bez obzira na sve, realno istaknuti da ćemo se s nostalgijom sjećati cijena pojedinih proizvoda jer su cijene pojedinih proizvoda, poput mlijeka, dodatno porasle u rujnu, što će službena statistika tek naknadno potvrditi. Ekonomist Muris Čičić za Faktor je objasnio kako je dominantna mjera izravna pomoć onima kojima treba. - Budući da je naše društvo raslojeno na razne segmente i ima siromašnih ljudi, a po mojoj procjeni takvih je 50 posto koji su ili siromašni ili na granici siromaštva.
Kolateralna šteta
Tim ljudima treba mnogo više pomoći nego ljudima koji nisu u toj situaciji. Naravno da inflacija pogađa svakoga, ali dobrostojeći će materijalno lakše progurati s onim što imaju, a siromašni jednostavno nemaju novca i treba im pomoć - istaknuo je Čičić za Faktor. Prema njegovim riječima ukidanje trošarine na gorivo na određeno razdoblje nije dominantna mjera i ne pomaže mnogo siromašnima. - Siromašni uglavnom nemaju automobil i slabo se vozaju i, ako imaju, njima su važnije cijene energenata. Nažalost, inflacija u BiH je uvezena i to je kolateralna šteta. Naše vlade ne mogu utjecati na inflaciju, ali mogu pomagati dijelu siromašnog stanovništva. Nešto se i čini, Vlada FBiH pomaže najsiromašnijima, ali nije ni to dovoljno - kazao je Čičić. •
