Bosna i Hercegovina nalazi se u presudnom trenutku na svom putu prema Europskoj uniji, suočena s mogućnošću da, uz odlučne političke dogovore, postigne značajan iskorak u procesu europskih integracija. Današnji sastanak čelnika vodećih političkih stranaka, HDZ-a BiH, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) te “trojke”, u državnome Parlamentu smatra se ključnim pokušajem za postizanje konsenzusa i otklanjanje zastoja u provođenju reformi potrebnih za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Unatoč međunacionalnim napetostima koje su pojačane izborima i političkim nesuglasicama, stavovi ključnih političara Dragana Čovića, Milorada Dodika i Elmedina Konakovića pokazuju da među njima postoji određeni optimizam i želja za postizanjem dogovora. Ali istodobno uz određena uvjetovanja.
Hrvati poveznica
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je nedavno izvješće Europske komisije o napretku BiH za 2024. godinu dovoljno motivirajućim da ubrza rad na potrebnim reformama. Čović smatra da BiH sada ima priliku iskoristiti podršku Europske unije, posebno ako se političke stranke usmjere na rješavanje ključnih pitanja koja su godinama predstavljala prepreku na putu prema članstvu u EU. Optimističan je da BiH može do kraja godine napraviti značajan iskorak, unatoč zastoju u reformama koji traje još od ožujka ove godine, kada su počele intenzivne međunacionalne tenzije, dijelom zbog lokalnih izbora i opstrukcija u Domu naroda BiH. Čović također ističe da HDZ BiH planira nastaviti s inzistiranjem na izmjenama Izbornog zakona, koji vidi kao jedan od ključnih zakona za osiguranje jednakopravnosti svih naroda. Prema njegovu mišljenju, ključna pitanja, poput Zakona o sudovima, mogu se riješiti relativno brzo, uz uvjet da politički lideri pokažu spremnost za kompromis.
S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i čelnik SNSD-a, inzistira na Srbinu kao glavnom pregovaraču. Pritom je naveo da u Ministarstvu vanjskih poslova BiH postoji neravnoteža, s ministrom Bošnjakom i ravnateljem Uprave za europske integracije također Bošnjakom, te smatra logičnim da glavni pregovarač bude Srbin iz RS-a. - Neka rade što god žele, mi ćemo razumno tražiti da glavni pregovarač bude Srbin iz Republike Srpske, da ga odredimo mi i da ga prihvate - naglasio je Dodik. Po njegovu mišljenju, postizanje dogovora o glavnom pregovaraču ključno je za očuvanje interesa Republike Srpske u europskim procesima i ne želi kompromitirati to načelo. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda, izražava nezadovoljstvo zbog kontinuiranih opstrukcija koje dolaze iz Republike Srpske, za koje smatra da koče europske integracije. Konaković ističe da izvješće Europske komisije jasno ukazuje na političke aktere koji usporavaju napredak BiH, a među njima su, prema njegovim riječima, predstavnici RS-a. Također, Konaković je naglasio da bi usvajanje Zakona o sudovima, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o graničnom pojasu moglo predstavljati veliki korak naprijed za BiH, koji se pak često koristi kao izgovor za blokiranje procesa.
Ključ stabilnosti
Na današnjem sastanku očekuje se konstruktivan pristup svih strana, no apelira se i na strpljenje europskih dužnosnika prema BiH, uz napomenu da su opstrukcije uglavnom iz RS-a, te da svi političari iz FBiH žele napredak prema EU. Današnji sastanak u Sarajevu prilika je za posljednji pokušaj postizanja dogovora o reformama koje bi BiH približile početku pregovora s Europskom unijom. Europsko vijeće je ranije ove godine odobrilo otvaranje pregovora, ali uz određene uvjete koji uključuju provedbu niza reformi kako bi se utvrdio datum Međuvladine konferencije između EU-a i BiH, što bi označilo službeni početak pregovora. Iako su politički čelnici izrazili određeni optimizam, sastanak će biti suočen s brojnim izazovima. Naime, nacionalne podjele i međusobne optužbe mogle bi ugroziti postizanje konsenzusa, posebno s obzirom na inzistiranje na određenim pozicijama. Čović, koji u HDZ-u BiH zagovara mirnu suradnju među strankama, vidi europske integracije kao ključ za stabilnost i prosperitet BiH, no i dalje postoji sumnja u sposobnost političkih aktera da postignu konsenzus o najosjetljivijim pitanjima. Europska komisija jasno je dala do znanja što BiH treba postići kako bi počela pregovore s Unijom.
