Ne samo što nam ovoga ljeta opekline prijete od pretjeranog izlaganja suncu već ih je moguće zadobiti i tijekom noći dok se sjedi uz svjetlost svjetiljke. Naime, kada sunce zađe opekline se mogu javiti uslijed toksina insekta paederus koji svoje žrtve napada isključivo dok sjede pod nekom svjetlošću.
Pune ambulante
Ove godine velika najezda insekta “pederus pederus” (paederus) zabilježena je u susjednoj Srbiji gdje je veliki broj građana potražio liječničku pomoć. - Ove godine dermatološke ordinacije pune su pacijenata koji su zadobili opekline od tog insekta. Svakodnevno bi bar 10 posto pacijenta došlo zbog alergije koja je nastala od toksina tog insekta - kazala je za Blic dr. Gorana Isailović, dermatovenerologinja.
Objašnjava kako su ljudi uglavnom zbunjeni i da svi do jednog prvo pomisle da je riječ o herpesu jer kukac ne bode i samim tim ne ostavlja trag uboda. To je i razlog što se ne posumnja da je za sve odgovoran insekt. Na mjestu gdje taj insekt ispusti toksin, kako objašnjava dr. Isailović, nastaje crvenilo, a najčešće stradaju ruke, vrat, noge, lice, dio oko oka. - To mjesto onda počinje peckati, kao kada se opečete o žar cigarete. Nastaje prava opeklina koja je neugodna, ali nestaje brzo. Nakon sedam dana sve se povlači. Obično se koriste preparati koji lokalno smiruju upalu.
Međutim, dok liječenje traje treba se sklanjati sa sunca kako mrlja, koja ipak ostaje, ne bi postala još izraženija - savjetuje dr. Isailović.
Nalik mravu
Riječ je o kukcu iz skupine kornjaša, nalik mravu, narančaste boje, s kojim su 2003. imali problema u Slavoniji gdje su se deseci građana javili liječniku zbog kožnih reakcija. Kukac se pojavio oko stambenih zgrada u raslinju, a najezdu su spriječili uklanjanjem raslinja i dezinfekcijom stanova. Odgovor na pitanje ima li tog opasnog kukca u Hercegovini, potražili smo kod ravnatelja Veterinarske stanice Mostar Dinka Borasa. Prema njegovim riječima, za sada na terenu nije vidio tog insekta te nije bilo poziva ni pritužbi građana. Međutim, kako Boras kaže, nije isključeno da se neće pojaviti te da će u tom slučaju javnost biti obaviještena. U kontaktu s čovjekom kukac nije agresivan, tj. ne bode kao, primjerice, pčele, ose i stršljeni. No, ako ga čovjek prignječi, dok je na koži ispusti tekućinu koja sadrži toksičnu supstanciju koja izaziva oštećenje s crvenilom i plikovima veličine od centimetra do dječjeg dlana. Liječi se kortikosteroidnim kremama te prolazi za nekoliko dana bez posljedica. Taj kukac voli vlažna staništa pa se pretpostavlja da je upravo velika vrućina dovela do većeg broja napada na ljude. Ako se ponegdje jače namnoži, može se provesti zaštita repelentskim sprejevima, mrežama na prozorima i dezinsekcijom. Ako dođe na kožu, ne smije ga se gnječiti rukom, već otresti, a kožu na kojoj je kukac bio oprati vodom i sapunom. U BiH nema velikog broja otrovnih kukaca, ali ubodi pčela, osa, stršljena i krpelja mogu biti opasni. To se uglavnom događa zbog alergijske reakcije na ubode. Većina ljudi i ne zna da je alergična sve dok se ne pojavi reakcija.
