Dolaskom sunčanih dana i visokih temperatura sve više vremena provodi se u prirodi, međutim, to nosi i određene rizike. U domove zdravlja diljem BiH već se javio veći broj osoba zbog uboda krpelja, piše Večernji list BiH. Samo u Dom zdravlja Banja Luka do sada se javilo na desetke pacijenata s ubodom krpelja pa liječnici upozoravaju građane da budu oprezni tijekom boravka u prirodi i da se zaštite.
Prepoznati simptome
U Domu zdravlja kažu da ako se nakon nekoliko dana od uboda krpelja pojave simptomi bolesti poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi) ili glavobolje, mučnine, povraćanja te pojave kožnih promjena (različiti oblici osipa), potrebno je potražiti liječničku pomoć. “Ljudi se zaraze nakon uboda zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje”, objašnjavaju liječnici. Zabrinjavajući je podatak objavljen prije dvije godine prema kojem čak 80 posto krpelja u BiH čini upravo vrsta koja prenosi bakteriju boreliju koja uzrokuje lajmsku bolest. “U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj kojeg ima na čitavom području BiH”, objasnio je tada Jasmin Omeragić, profesor parazitologije, šef Zavoda za epizootiologiju i Laboratorija za parazitologiju na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Prof. Omeragić je doktorirao o temi krpelja i radio sezonsku dinamiku na 26 lokacija u BiH. Navodi kako u BiH postoji realna opasnost od infektivnih bolesti koje prenose zaraženi krpelji, kao što su borelioza i krpeljni meningoencefalisti. Lajmska bolest može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i središnji živčani sustav te dovesti do brojnih komplikacija.
Smrtni slučajevi
“Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete, kojom se uhvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče”, kažu liječnici. Ubodima krpelja izložena su i djeca te se preporučuje cijepljenje cjepivom protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Riječ je o virusnoj upali mozga i njegovih ovojnica koja u djece prolazi uglavnom bez trajnih posljedica. To je izrazito sezonska bolest, koja počinje u ožujku, jenjava tijekom ljetnih mjeseci i ponovno se učestalije javlja tijekom rane jeseni. Uz krpelje, opasnost predstavljaju i zmije otrovnice, koje su se već pojavile u Hercegovini, a najveću prijetnju predstavljaju beračima kuka i ostalog divljeg bilja. Stručnjaci upozoravaju i berače bilja na pojedine otrovne vrste koje svake godine izazovu određen broj intervencija, a nerijetko i smrtne slučajeve. Među najopasnijim je biljka mrazovac, koja je nedavno odnijela život u Hrvatskoj. Problem je što je mrazovac jako sličan biljci medvjeđi luk koja je izrazito zdrava.
Nažalost, svakih nekoliko godina u Hrvatskoj i BiH netko se otruje mrazovcem misleći da jede medvjeđi luk. Problem je jer obje biljke rastu u isto vrijeme i na istim mjestima te imaju slične listove. Ponekad i iskusni poznavatelj može uz listove medvjeđeg luka ubrati i pokoji list mrazovca. Kao simptomi trovanja navode se bolovi u želucu, grčevi, proljev, povraćanje, grebanje u grlu, mučnina, krvavo mokrenje, dehidracija te opći kolaps. Mrazovac sadrži alkaloid kolhicin i zato je opasan.
