Nakon odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o odgodi izbora, čiji aktualni saziv osporavaju dvije najveće grupacije hrvatskih i srpskih stranaka, nanizalo se više komentara domaćih stranaka, ali i međunarodnih dužnosnika, iz čega je jasno kako će se vrlo teško postići dogovor o otvorenim prijeporima, a time i uopće dovesti u pitanje održavanje izbornog procesa ove godine te otvoriti mogućnost da se zajednički, lokalni i opći, izbori održe za dvije godine. Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Josip Merdžo smatra kako se odluka i o ovogodišnjim izborima trebala donijeti u Parlamentu.
Izmijeniti zakon
“Kad je riječ o lokalnim izborima, Parlamentarna skupština i njezina oba doma trebali su otvoriti pitanje održavanja i datuma lokalnih izbora, iz više razloga, a prvenstveno zbog situacije prouzročene pandemijom koronavirusa. Tako ozbiljna pitanja treba razmatrati Parlament, a tu je i državni proračun kao još jedna varijabla koja nam govori kako izbore trenutačno nije moguće provesti ovako kako je to zakonski sada zamišljeno”, rekao je Merdžo. SIP je, umjesto 4. listopada, odgodio održavanje izbora za 15. studenoga jer nije usvojen državni proračun u kojemu se mora izdvojiti polovina novca za održavanje izbornog procesa. Za gradonačelnika Banje Luke Igora Radojičića ova je odluka nezakonita te bi mogla voditi u mostarizaciju Bosne i Hercegovine. “Odluka o odgodi lokalnih izbora nastavlja seriju nezakonitih radnji u izbornom procesu 2020. godine. Nakon nelegalnog izbora članova SIP-a, odluka o izborima za 4. listopada raspisana je bez obveznog rasporeda, a sad odgoda za datum koji opet nema uporište u zakonu. BiH klizi u ‘Mostar’”, naveo je Radojičić. Naime, prema Izbornom zakonu BiH, koji je prepun presedana, stvoren je još jedan. Naime, Izbornim zakonom BiH definirano je da se izbori održavaju prve nedjelje u listopadu svake četiri godine. Ovogodišnji lokalni izbori, čak i ako se održe, bit će prijeporni upravo iz toga razloga. Ranije je čak bilo razmišljanja da se zbog brojnih problema ovogodišnji lokalni izbori prolongiraju za dvije godine te da se održe zajedno s parlamentarnim. To bi moglo imati višestruke beneficije jer bi ponajprije otvorilo prostora da se produlji razdoblje između izbornih procesa. Zbog toga što se lokalni i opći izbori održavaju svake dvije godine, u BiH praktički stalno traju međunacionalne borbe jer se kampanje uglavnom u nedostatku drugih tema i rezultata vode oko toga. Od toga najviše profitiraju političari kojima je mržnja i izazivanje straha glavna platforma, a apsolutni lider u tome je Željko Komšić i njegov DF te skupina kriptograđanskih stranaka čiji je glavni narativ vezan uz sotoniziranje Hrvata.
EU i NATO
Kada bi se pak lokalni izbori pomaknuli te se održavali zajedno s općim, otvorio bi se prostor za postizanje važnih dogovora triju naroda, ali i provođenje reformi koje ovu zemlju očekuju na putu prema Europskoj uniji, ali i moguće prema Sjevernoatlantskome savezu. To bi značilo da umjesto godinu dana koja stoji između dvaju izbornih procesa, vlastima BiH ostaju čak tri u kojima se stranke ne bi morale natjecati u vlastitoj destruktivnosti. To bi dalo prostora i za dogovor o izmjeni Izbornog zakona te dogovore o presudama “Ljubić”, “Sejdić - Finci” i Mostaru. •
