Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ovog je tjedna objavio da legionarska bolest pokazala značajan porast u Europskoj uniji tijekom 2021. godine kada je zabilježeno više od deset tisuća oboljelih, a prijavljena su 704 smrtna slučaja. U HZJZ-u smo provjerili koliko je ova bolest učestala u Hrvatskoj. "U Registar prijava zaraznih bolesti u 2021. godini prijavljena su 34 slučaja legionele (1 smrt), a u 2022. godini 48 slučajeva (4 smrti). Zaključno s danom 3.7.2023. za 2023. pristigle su 22 prijave oboljenja (3 smrti)."
Što je točno legionarska bolest?
Legionarska bolest ili legioneloza je infekcija koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophilla, a bolest se pojavljuje kao atipična upala pluća.
Bakterija se nalazi u vrućoj vodi, a može se pojavljivati i u klima uređajima. Do zaraze dolazi udisanjem kapljica zaražene vode. Važno je na vrijeme posjetiti liječnika i što prije početi s liječenjem, kako bi same posljedice bile što manje.
“Legionele se prenose udisanjem vodenog aerosola koji sadrži legionele ili aspiracijom vode ili leda (tekućina koja uđe u usta, umjesto u jednjak i dalje u želudac, uđe u dišni sustav, posebice u osjetljivih bolničkih pacijenata, koji imaju oslabljen refleks kašlja). No važno je naglasiti da neće svi izloženi legioneli i oboliti”, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iz HZJZ-a su naveli i neke glavne simptome po kojima je moguće prepoznati legionarsku bolest.
“Nakon inkubacije od 2 do 10 dana, javljaju se sljedeći simptomi: visoka temperatura (>39°C), suhi kašalj, proljev, mučnina, povraćanje, glavobolja, bolovi u mišićima i prsima te zaduha. Osoba se treba javiti liječniku na pregled i dijagnostiku”, navodi HZJZ.
Rizični čimbenici
Najbolji način dokazivanja legioneloze je porast ove bakterije na specijalnom hranilištu na koji se stavi iskašljaj pacijenta. Radi se i urinarni test na prisutnost antigena legionele i još neki mikrobiološki testovi, navodi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Također, treba navesti da su najčešći rizični čimbenik za obolijevanje od legionarske bolesti je pušenje većih količina cigareta. Od ostalih čimbenika valja spomenuti osobe starije od 50 godina (osobito muškarci), kroničnu bolest pluća, transplantaciju organa, uzimanje većih doza kortikosteroida, oslabljeni imunološki sustav, kao i prekomjernu konzumacija alkohola.
Legionarska bolest se liječi antibioticima, no kako navodi ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije, smrtnost je 5-10%. “Važno je što ranije otkriti da se radi o legionarskoj bolesti i započeti s liječenjem.”
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
U HZJZ-u smo provjerili koliko je ova bolest učestala u Hrvatskoj. “U Registar prijava zaraznih bolesti u 2021. godini prijavljena su 34 slučaja legionele (1 smrt), a u 2022. godini 48 slučajeva (4 smrti). Zaključno s danom 3.7.2023. za 2023. pristigle su 22 prijave oboljenja (3 smrti).”
Prema posljednjim podacima ECDC-a, najviše prijavljenih slučajeva u EU su imale Italija, Francuska, Španjolsa i Njemačka.
ECDC navodi da nije poznato što je uzrok povećane stope oboljenja u Europi, no neki od čimbenika koji su mogli utjecati na to jesu promjene u sustavu testiranja i nadzora, starenje stanovništva, održavanje sustava vode, ali i vremenske obrasci.
“Promjene klime i vremenskih obrazaca diljem Europe i svijeta također mogu utjecati i na ekologiju legionele u okolišu i na izloženost vodenim aerosolima koji sadrže bakterije”, navodi ECDC.
