Ekonomisti očekuju smanjenje inflacije na globalnoj razini u sljedeće tri godine. Pokazalo je to istraživanje münchenskog Instituta za ekonomska istraživanja Ifo i švicarskog Instituta za ekonomsku politiku. Očekuje se da će ove godine iznositi 5%, sljedeće godine 4,4%, a 2027. godine 3,6%. Očekivana inflacija od 5% i dalje bi bila znatno iznad želja većine središnjih banaka. Ipak bi istodobno značila pad od jednog postotnog boda u odnosu na prethodnu prognozu, navodi Ifo. Očekuje se da će zapadna Europa ove godine zabilježiti najnižu inflaciju od 3,1%, donosi portal Večernjeg lista BiH. U središnjoj i sjevernoj Americi te sjevernoj Europi trebala bi biti oko 3,5%. S druge strane, inflacija u Sjevernoj Africi navodno je oko 45%, a u Južnoj Americi 29%. U 2027. očekuje se da će inflacija biti 2,1% u zapadnoj Europi, 2,4% u Sjevernoj Americi i 2,5% u sjevernoj Europi. U međuvremenu Istočna Afrika je tada još imala inflaciju od 41%, a Sjeverna Afrika 25%.
Optimistične prognoze
Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima iz prosinca 2023. koju provodi Centralna banka BiH (CB BiH) upućuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu te se smatra da će daljnji pad inflacije utjecati na poboljšanje gospodarstva uopće, javlja Večernjakov portal. Očekivana agregirana inflacija za tekuću godinu iznosi 5,8%, što implicira blagi pad u odnosu na 2023., kada su sudionici, prema rujanskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju od 7,90%. Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. iznose 5,50%, što navodi na zaključak da se očekuje i daljnji pad inflacije s obzirom na to da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navode iz CB BiH, da na kretanja inflacije utječu interni i eksterni čimbenici, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi već i među državama uopće. U moru svakodnevnih briga i problema građanima najviše glavobolje zadaju troškovi. Čak i uz blagi rast, plaće i mirovine nisu dovoljne za dostojanstven život. Kampanje o smanjenju cijena osnovnih životnih namirnica samo su neuspješno zamazivanje očiju, poručuju građani.
Niska primanja
Potrošačka košarica za prosinac bila je 2880 KM. Najviše novca odlazi na hranu, gotovo polovina. Prosječnom federalnom plaćom pokrije se oko 44% troškova, a minimalnom tek 20%. - U ovom trenutku najveći broj radnica i radnika u FBiH prima plaću do 1000 KM, što znači da ono što oni zarade apsolutno nije dovoljno za pokrivanje osnovnih životnih potreba - kazala je za N1 Lejla Čaušević-Sućeska iz SSSBiH. Jedino što bi moglo pomoći građanima je rast plaća i mirovina, i to značajniji. Povećanje minimalne plaće za 23 KM, s 596 na 619 KM, teško da ikome može pomoći. - Žalosno je što nismo usvojili fiskalne zakone, što se nije omogućila minimalna plaća od tisuću KM. Mi smo kao odbor i kao pojedinačni zastupnici naglašavali. Što je, tu je, ušli smo u novu godinu. Najgore što se može dogoditi je recesija - kaže Admir Čavalić. Od 446.000 umirovljenika u FBiH, 66% njih prima najnižu mirovinu od 538 KM. Iako je bilo najavljeno da će od siječnja ove godine tzv. akontativnim usklađivanjem mirovine biti povećane za 6%, s obzirom na to da proračun nije usvojen, izmirit će se samo tekuće obveze. Povećanjem od 6% najniža mirovina iznosila bi 570 KM, a zajamčena bi dosegnula iznos od 680 KM. Iz Udruge umirovljenika navode kako mirovina za njih ima socijalni karakter. Osnovne životne potrepštine postale su im luksuz. Energetsko siromaštvo i visoke cijene lijekova dodatni su udar na džepove umirovljenika. •
