Nakon trostrukog ubojstva u Gradačcu i još nekoliko negativnih sigurnosnih incidenata koji su se nedavno dogodili na području Tuzlanske županije, tamošnja vlast krenula je u smjeru izrade novog županijskog Zakona o oružju i streljivu, piše Večernji list BiH. Izradi novog propisa pristupilo se i zbog potrebe usklađivanja postojećeg Zakona o oružju i streljivu s pravnom regulativom Europske unije.
Deset županija - 10 propisa
Ono što predstavlja značajnu novinu predloženog nacrta u odnosu na važeći tekst Zakona o oružju i streljivu jest odredba kojom se jasno onemogućava osobama koje su kažnjavane za prekršaj ili kazneno djelo nasilja u obitelji da nabavljaju oružje. Također je to onemogućeno i onima protiv kojih se vode takvi postupci. Osobama koje već posjeduju oružje, u slučajevima nasilja u obitelji, ono će biti odmah oduzeto.
- Također, ono što je značajno napomenuti je i odredba kojom se nastoji prevladati dugogodišnji problem nepravodobnog podnošenja zahtjeva za produljenje isprava o oružju. Novim odredbama će nadležna policijska postaja vlasniku oružja izdati prekršajni nalog u slučaju da on prije datuma isteka važnosti isprave o oružju ne podnese zahtjev za zamjenu isprave o oružju, uz mogućnost da u roku od 30 dana od dana njegova dostavljanja podnese zahtjev za produljenje isprave o oružju. Za ovaj prekršaj predviđena je novčana kazna u iznosu od 500 do 1000 KM - istaknuli su iz Vlade Tuzlanske županije.
Bosna i Hercegovina nema državni zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i streljiva. Ova oblast uređena je s ukupno 12 zakona - na razini entiteta Republika Srpska, deset županija u Federaciji BiH te u Distriktu Brčko. Još 2010. godine urađen je nacrt Zakona o oružju BiH, ali do danas nije usvojen te je i dalje ostala obveza županija da donesu zakon o oružju na županijskoj razini, uz potrebu za njegovim usklađivanjem sa smjernicama Vijeća Europske unije najkasnije do 2023. godine. Koliko komada oružja možete posjedovati, ovisi o tome u kojoj županiji živite. Deset županija - deset različitih propisa, neujednačena praksa rezultat je nepostojanja federalnog zakona. Pa tako, ako, primjerice, živite u Sarajevskoj županiji, količina oružja koju možete posjedovati nije ograničena, a isto je i u Zeničko-dobojskoj županiji. Ako živite u TŽ-u, možete u svom posjedu imati, naravno, uz dozvolu, jedan pištolj i pet lovačkih pušaka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji možete imati 5 pištolja i 7 lovačkih pušaka. Tezu da su Bosanci i Hercegovci naoružani do zuba, potvrđuju statistički podaci.
Ilegalno oružje
Iako je dio ilegalnog naoružanja oduzet u policijskim akcijama, točne procjene koliko je oružja na području Bosne i Hercegovine nitko nema. U posljednje dvije godine sve je više zahtjeva za dobivanje dozvola za nošenje vatrenog oružja. Iako su entitetski zakoni različiti, dozvolu nije lako dobiti. U manjem bh. entitetu RS smanjena je potražnja u odnosu na prethodnu godinu. Ali, recimo, u Sarajevskoj županiji broj zahtjeva je povećan od početka pandemije i rata u Ukrajini. - Od 2020. do sada bilježimo kontinuiran rast podnesenih zahtjeva i izdanih dozvola, tako da smo prošlu godinu zaključili s izdanih više od 2200 dozvola fizičkim osobama za posjedovanje vatrenog oružja - kazala je prije nekoliko mjeseci Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a SŽ-a. U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini bilo registrirano oko 324.000 komada različitog oružja, podaci su državnog Koordinacijskog odbora za malo oružje i lako naoružanje. U Federaciji BiH naoružano je oko 195.000 građana, a u Republici Srpskoj nešto više od 125.000 osoba. Preostale dozvole izdane su na području Distrikta Brčko, zasebne administrativne jedinice u BiH. Bosna i Hercegovina usvojila je strategiju za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, koja vrijedi do 2024. godine. U tom dokumentu upućeno je na osnovne izazove, s fokusom na nedopušteno držanje oružja. BiH je detektirana i kao jedna od ključnih država za krijumčarenje oružja u zemlje Europe, pokazalo je istraživanje Globalne inicijative protiv međunarodnog organiziranog kriminala. - Riječ je uglavnom o oružju iz posljednjeg rata u bivšoj Jugoslaviji ili ukradenom oružju od oružanih snaga nakon okončanja sukoba - navode iz Inicijative.
