U svom izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt tek se u kratkim predasima o potezima predsjednika Milorada Dodika i Republike Srpske dotaknuo i pozitivnih pomaka, osobito oko rada državnog Vijeća ministara, a dotaknuo se i curenja presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Kovačević" i prije nego što ju je objavio Sud u Strasbourgu. Posebno je istaknuo ulogu predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. - Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u svom je radu pokazala predanost, odlučnost i učinkovitost u napredovanju prema EU integracijama i ispunjavanju neriješenih zahtjeva iz mišljenja Europske komisije. Dosljedno je ponavljala da članstvo BiH u EU predstavlja strateški cilj zemlje koji uživa konsenzus svih političkih aktera i svih razina vlasti. Predsjedateljica Krišto je 17. svibnja supredsjedala forumom na visokoj razini o europskim integracijama BiH s europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyijem. Tribini su nazočili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti svih razina - naveo je Schmidt u izvješću koje će predstaviti u New Yorku.
Krize iz RS-a
Schmidt je upozorio i kako je čelnik bosanskohercegovačkih Srba Milorad Dodik "namjerno izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi potkopao Daytonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države te kako bi delegitimirao moj (Schmidtov) mandat". Podsjetio je kako je Dodik poduzeo korake kojima pokušava potkopati djelovanje Ustavnog suda BiH, čije odluke ne želi prihvatiti te onemogućiti djelovanje visokog predstavnika prijeteći mu pri tom i uhićenjem dođe li na teritorij RS-a. Uz to, forsira odluke koje de facto predstavljaju pripreme za secesiju tog entiteta, čime dovodi u pitanje mir i stabilnost u regiji, stoji u izvješću čiji je sadržaj postao dostupan javnosti. Za razliku od Dodika, za "trojku" je visoki međunarodni predstavnik imao riječi hvale, navodeći kako čini sve kako bi se postigao dogovor. - Obećanje veće funkcionalnosti sada je također dovedeno u pitanje zbog blokade zakonodavne aktivnosti na državnoj razini od vladajuće stranke iz Republike Srpske. Umjesto jasnog opredjeljenja za reforme, osobito u kontekstu EU integracija, predsjednik RS-a Milorad Dodik pregovore često ograničava na taktičke ustupke. Partneri iz "trojke" unutar vladajuće koalicije svojim vrlo predanim pristupom integracijama u EU pokušavaju se snaći u ovoj delikatnoj situaciji - napisao je Schmidt. Problematičnim je visoki međunarodni predstavnik u BiH ocijenio i česte neusuglašene istupe najviših dužnosnika zemlje, navodeći primjere istupa srpske članice Predsjedništva Željke Cvijanović i Željka Komšić različitim povodima u New Yorku. - Stoga izjave BiH u međunarodnim organizacijama ponekad odražavaju samo stav jednog od triju članova Predsjedništva, kao što se to dogodilo, primjerice, s obraćanjem Vijeću sigurnosti UN-a gospođe Željke Cvijanović, tadašnje predsjedateljice Predsjedništva, 10. svibnja. 2023. ili uz obraćanje predsjedatelja Predsjedništva Željka Komšića Općoj skupštini UN-a 20. rujna - rekao je Schmidt.
Istekao mandat sucu
A upravo je Cvijanović isticala stajališta srpske strane u BiH i osporavala rad te ulogu visokog međunarodnog predstavnika. S druge pak strane, Komšić je optužio Republiku Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, a njezina premijera Andreja Plenkovića usporedio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Schmidt se dotaknuo i presude po apelaciji Slavena Kovačevića, upozoravajući na kompromitiranje toga slučaja činjenicom da je prije donošenja odluke procurio u javnost. - Osjetljivost problematike dodatno je pojačana činjenicom da se prvi put u povijesti Suda o presudi i njezinim pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave. BiH je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću na ponovno ispitivanje prema članku 43. Konvencije. Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom jer one zahtijevaju ustavne amandmane - naveo je. Upozorio je da je sucu u tome sudu mandat istekao prije dvije godine.
