U uvjetima poremećenih lanaca opskrbe, rasta cijena energenata i svih potrebnih repromaterijala, kao i novih geopolitičkih odnosa od ključnog je značaja kako će se BiH, odnosno njezine razine vlasti, postaviti prema domaćoj proizvodnji, a napose proizvodnji hrane. Iako ona u segmentu kvalitete i kvantitete uvelike ovisi o uvozu repromaterijala, ali i o cijenama na svjetskim naftnim burzama, strateškim potezima moguće je napraviti iskorak i učiniti domaću proizvodnju manje ranjivom na promjene izvana.
Struka već dulje promišlja kako to postići, a neki su mišljenja kako bi trebalo u značajnoj mjeri povećati obujam otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takvom mjerom pojačale bi se zalihe u rezervama, ali i stvorili preduvjeti za lakše i učinkovitije provođenje idućih ciklusa sjetve i žetve s obzirom na to da bi domaćim proizvođačima na raspolaganju bio veći iznos sredstava.
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list naglasio kako je inflacija dokaz da nešto nije u redu ne samo u međunarodnom okruženju već i u domaćoj ekonomiji, a tom je prilikom poručio kako se stvari u ekonomskoj politici Bosne i Hercegovine moraju radikalno mijenjati.
Država bi pritom trebala napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere, a hitno bi, smatra, trebalo naći sredstva kako bi se otkupila sva poljoprivredna dobra koja će se proizvesti u ovoj godini.
- Odnosno da se jamči svim poljoprivrednim proizvođačima, od zemljoradnje do voćarstva i stočarstva, da će im svi viškovi roba koje proizvedu biti otkupljeni. Tako bi stvorili odgovarajuću rezervu roba važnih za život, a proizvođači bi dobili novac nužan za novu sjetvu - naglasio je Šain. O podizanju razine otkupa govorio je i Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je u nedavnom intervjuu naglasio kako država mora stati iza ovoga pitanja, odnosno biti jamac otkupa, objasnivši kako bi jedan od modela mogao biti da država otkupi određeni dio poljoprivrednih proizvoda, a nakon toga se robni lanci obvežu da imaju određeni postotak domaće robe. - Onda imamo lanac potrošnje - kazao je Vuković, dodavši kako bi se tako pomoglo proizvođaču kojemu je potrebno jamstvo da će prodati robu po cijeni koja je konkurentna i dobra za njega, piše portal Večernjeg lista BiH.
Kada je pak riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, nedavno je Vanjskotrgovinska komora BiH objavila informacije za prvo polugodište ove godine prema kojima sektor agro i prehrambene industrije u ukupnom izvozu sudjeluje s 5,3%, a u ukupnom uvozu s 14,4%.
U prvom polugodištu tekuće godine izvezeno je agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 mil. KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 mil. KM ili 22%.
U izvozu vrijednosno najviše sudjeluju masnoće i ulja biljnog i životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo. Usko vezano uz tematiku jačanja domaće proizvodnje je i pitanje ulaganja u tehničko-tehnološke kapacitete. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine tako je uputila obavijest da je za projekt "EU4BusinessRecovery", koji financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, objavljen javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava investicijama namijenjenih digitalnoj transformaciji poduzeća u sektoru poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Ovim javnim pozivom, vrijednim 3,1 milijun KM, Europska unija podržat će ulaganja u digitalizirane poslovne prakse i standarde usmjerene na jačanje internih kapaciteta poduzeća u sektoru poljoprivrede u cilju potpore oporavku ili ponovnom pokretanju poslovnih aktivnosti poduzeća.
