Nabaviti cjepiva pod svaku cijenu u ovom je trenutku prioritet svih prioriteta vlasti u BiH, a o uspješnosti tog zadatka ovise i svi drugi procesi u državi. Istodobno, vlasti će morati izbjeći i scenarij daljnjeg urušavanja domaće ekonomije, a jedini put za takvo što realizacija je reformskih mjera koje za cilj imaju porezno rasterećenje rada te olakšavanje uvjeta za registraciju kompanija, piše Večernji list BiH.
Pandemija je dobrim dijelom načela ionako krhku ekonomiju koja je uvelike ovisna o oporavku tržišta zemalja u okruženju, a za to vrijeme bit će potrebno tražiti način kako zadržati svako radno mjesto.
Uvjeti i zadani rokovi
Ohrabrujući podaci o povećanju prometa industrije, kao i izvoza te procjena Svjetske banke kako bi u zemljama zapadnog Balkana moglo doći do ekonomskog rasta od 4,4 posto u ovoj godini ako regija uspješno izađe iz pandemije, jasan su signal domaćim vlastima da ostvare veći stupanj koordinacije u realizaciji mjera iz zajedničkog seta socioekonomskih reformi. Pritom će biti od iznimne važnosti uspješno završiti pregovore s MMF-om oko novog financijskoga aranžmana o kojem ovise zapravo sve razine vlasti.
Idući mjeseci bit će ključni za stabilizaciju političke situacije u BiH, prvenstveno kroz potrebu donošenja nužnih izmjena Izbornoga zakona BiH kojima bi se provele presude domaćih i međunarodnih sudova te omogućilo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. U suprotnom, približavanjem izborne 2022. godine smanjuju se izgledi za bilo kakav dogovor po tom važnom političkom pitanju, prvenstveno u odnosima Hrvata i Bošnjaka, a o čijoj harmonizaciji ovisi i ukupna politička stabilnost države. Dobra je stvar što se razgovora, ovaj put pod medijacijom Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a pritom su HDZ BiH i SDA, kao nositelji izbornoga legitimiteta Hrvata i Bošnjaka, formirali tri radne skupine, od kojih jedna ima zadaću doći do kompromisnog rješenja promjene Izbornoga zakona.
U jednoj od tih skupina je i zamjenik predsjedateljice Kluba hrvatskog naroda u državnom Domu naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH Bariša Čolak koji je u nedavnoj izjavi za Večernji list kazao kako je davno bilo vrijeme da se krene s promjenom Izbornoga zakona, osvrnuvši se i na dinamiku razgovora. U tom je kontekstu jasno dao do znanja kako se to pitanje mora što prije završiti jer alternative nema.
Vjerodostojan napredak
Drugi politički prioritet koji bi se trebao riješiti u ovoj godini je ispunjavanje nekoliko uvjeta iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za dobivanje statusa kandidata. BiH je, kako je nedavno potvrdio zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, ispunila šest od 14 prioriteta, a upravo se ovih dana radi na proceduri donošenja triju iznimno važnih zakonskih rješenja. Vjerodostojan napredak značio bi da BiH može, uz malo sreće, u ovoj godini dobiti kandidacijski status. Konsenzus u kontekstu odnosa BiH i NATO saveza treći je ključni politički cilj, pri čemu treba uputiti na pomak napravljen ustrojem Povjerenstva za suradnju s NATO-om, a u kojemu je prvi put uveden mehanizam, kao i u Vijeću ministara, po kojem, uz glasove predsjedatelja, presudnu ulogu imaju glasovi zamjenika predsjedatelja. Uz malo političke volje, ova bi godina mogla rezultirati intenziviranjem dijaloga BiH i NATO saveza. •
