Sutrašnji sastanak predstavnika stranaka koje čine vlast na razini BiH, a koji je u Parlamentu BiH sazvao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, trebao bi pružiti odgovor na nekoliko trenutačno otvorenih pitanja, a ključno je može li se u nekoliko mjeseci završiti posao koji je potrebno uraditi kako bi zemlja dobila pregovarački okvir, odnosno počela pregovore s EU-om.
O sastanku je proteklog tjedna govorio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji je poručio kako je želja da europski put bude pitanje svih pitanja u vremenu pred nama te da se precizira što se može uraditi kroz Vijeće ministara, a što kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. Potvrdio je tom prilikom i kako je intenzivno razgovarao s partnerima, dodavši kako mu se čini da postoji dobra volja za zajednički sastanak, a tada će se trebati, naveo je, izdvojiti nekoliko prioriteta koje je BiH dobila od Europske komisije. Izbor Europske komisije, koju će ponovno voditi velika zagovornica proširenja Ursula von der Leyen, iznimna je prilika za BiH koja u tjednima koji dolaze mora pokazati dobru volju za riješiti nekoliko otvorenih pitanja, a onda će svakako i institucijama u Bruxellesu biti lakše donijeti odluku o pružanju pregovaračkog okvira, pri čemu svakako valja uputiti i na snažno lobiranje Hrvatske za prepoznavanje značaja BiH u izgradnji cjelokupne integracijske i sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe. Pred BiH je, kao što je poznato, potreba usvajanja nekoliko rješenja, poput Zakona o sudu, Zakona o VSTV-u, Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o graničnoj kontroli, kao i Izbornog zakon BiH, dok bi na osnovi screeninga kojim Europske komisija predstavlja pravnu stečevinu EU-a te ocjenjuje usklađenost zakona unutar zemlje kandidatkinje trebalo biti izrađeno izvješće u kojemu će se analizirati stanje u BiH i dati ocjena spremnosti države za otvaranje pregovora. Započeti pregovore u ovoj godini bila bi vijest povijesnog značaja, ali bi otvorila i nove perspektive gospodarskog razvoja, pruživši pritom nužan vjetar u leđa političkim snagama u zemlji izrazitog multietničkog karaktera koja traži kompromis i dijalog u svim važnijim pitanjima.
Naravno, drugi segment koji traži dogovor je i konačno usuglašavanje reformske agende koja je preduvjet za Plan rasta i prvu tranšu od 70 milijuna eura pomoći, što je tek dio od 1,085 milijardi eura koje je Europska komisija predvidjela za Bosnu i Hercegovinu. Ulazak u ovaj program bio bi od neprocjenjivog značaja za domaće gospodarstvo te bi omogućio brže podizanje životnog standarda svih građana.
