Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV) razmatrajući stanje u toj zemlji te položaj hrvatskog naroda, prihvatilo je deklaraciju kojom zagovara federalizaciju BiH. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je, podupro nastojanja u stvaranju jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH i uputi pismo potpore. Međutim, članica vladajuće koalicije Demokratska fronta (DF) te oporbena Socijaldemokratska partija (SDP BiH) nazvali su to nasrtajem na suverenitet BiH i potporu nastojanjima da se ta zemlja do kraja podijeli po nacionalnim osnovama. Predsjednika HDZ-a optužili su ratnohušačke izjave.Kako je za portal Direktno naglasio profesor Instituta za povijest Ivo Lučić, zapravo se radi o strankama koje žive od antagoniziranja i sukoba i kojima bi bilo koje rješenje značilo gubitak pozicija."Njima je zahtjev za ravnopravnošću poziv na rat. Iz toga se može vidjeti kako promišljaju i kako vide budućnost BiH te njihov stav o ravnopravnim odnosima", mišljenja je Lučić.Oštre reakcije u kojima se  spominje "ozakonjenje aparthejda“ i ponavljanje politike 90-tih" Lučić naziva retorikom uz pomoć koje se nastoji zauzeti što više pozicija u vlasti. "Vidljivo je kako je stranačka pozicija tim ljudima puno važnija od BiH", istaknuo je Lučić.Posebno žestoke kritike na račun Karamarka, prozivajući ga odgovornim za poticanje ratnog huškanja došle su iz stranke Demokratske fronte (DF). Lučić smatra kako je takva stranka inačica nekadašnje''Narodne fronte'' koja je zadržala političku retoriku iz 1945-e i 1946-e."Razlika je jedino u tome što takva stranka sada nema snagu. To je izrazito nedemokratska organizacija koja se poziva na totalitarni režim. Pokušava stvaranjem sukoba i revolucionarne klime doći do vlasti. Ne priznaju ni hrvatski ni srpski identitet, razlika je samo što srpsko stanovništvo ima institucionalnu zaštitu,a Hrvati nemaju", mišljenja je Lučić. Ovakvoj retorici koja dolazi od strane „radikalnih nacionalista“ ne treba pridavati veliki značaj, upozorava Lučić."HDZ BiH i i predstavnici Hrvata moraju samo voditi računa o legitimnim predstavnicima Bošnjaka te Hrvatskog narodnog sabora BiH, a ne se obazirati na ovakvu retoriku", zaključio je Lučić.Gospoda koja su istrčala s nepromišljenom izjavom morat će je korigirati. ''Napadi vodećih bosansko-hercegovačkih političara  na Tomislava Karamarka koji su krenuli iz stranaka tzv. građanske orijentacije, a pridružili su im se i čelnici bošnjačkog SDA, zapravo su  odraz zabranjavajućega stanja u toj državi.   Da podsjetimo: Karamarkovu izavu ošto su osudili Nermin Nikšić, predsjednik bosanskohercegovačkih socijaldemokrata,  Željko Komšić, predsjednik građanske  Demokratske fronte te Šefik Džaferović, predsjednik Zastupničkog doma parlamenta BiH i visoki dužnosnik bošnjačkog SDA'', komentira i povjesničar i filozof Jure Zovko. Karamarko  svojom izjavom zapravo nije  tražio za tamošnje Hrvate ništa osim onoga što im je ustavom i Daytonskim sporazumom zajamčeno,  dakle pravo da budu i ostanu konstitutivan narod u BiH. Ako  je Karamarko rekao da je krajnje vrijeme da “legitimni politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda u BiH konačno sjednu i započnu”, odnosno, “nastave ozbiljne razgovore o održivom ustavnopravnom uređenju BiH kao višenacionalne države tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana”, jamačno je dao dobru dijagnozu tamošnjega stanja stvari na političkoj sceni.Naime, ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da  je BiH danas nefunkcionalna država u svim svojim segmentima vlasti te da se to mora što prije promijeniti, pogotovo ako se BiH želi jednoga dana uključiti u euro-atlantske integracije.  Ako je riječ o državi s tri konstitutivna naroda, razumljivo je to što Karamarko izražava svoju želju da se BiH  uredi kao  “decentralizirana, pravna i socijalna držav sastavljena od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima.” Očito su nakon nepromišljenoga napada na čelnika hrvatske oporbe pale maske kod nekih bošnjačkih političara pa je postalo razvidno da zagovaraju unitarni model države u kojoj su  Hrvati poželjni samo ako se ponašaju poput Željka Komšića koji je bio izabran za predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH, iako je za njega glasovalo manje od jedan posto glasova tamošnjih Hrvata. Karamarko je prvi političar iz Hrvatske koji je ponovno, nakon dugo vremena, artikulirao ustavnu obvezu brige o Hrvatima izvan Domovine pa u tom smislu treba pozdraviti njegovu izjavu. Nadam se da će to uskoro učiniti i premijer Milanović. A bosansko-hercegovačka gospoda koja su istrčala s nepromišljenom izjavom imat će vremena  korigirati svoju neobuzdanu retoriku.

Indijac otkrio koliko zarađuje u Hrvatskoj, mnogi će se iznenaditi