Znanstvenici su možda korak bliže pronalasku lijeka za Alzheimerovu bolest nakon što su identificirali suptilne znakove u mozgovima osoba koje imaju najveći rizik za razvoj te bolesti. Vjeruje se da je bolest, koja uzrokuje gubitak pamćenja, povezana s nakupljanjem određene vrste proteina u mozgu
Iako većina starijih mozgova sadrži neku razinu tih proteina, značajna nakupina može formirati plakove i zapetljane strukture, što se smatra uzrokom simptoma demencije.
Međutim, kanadski istraživači su otkrili zanimljivu promjenu u mozgu koja bi se mogla dogoditi puno prije nego što plakovi postanu vidljivi na snimkama i sugerira da će se vjerojatno razviti.
Tim sa Sveučilišta McGill u Montrealu otkrio je da osobe s smanjenom električnom aktivnošću u određenim dijelovima mozga imaju veću vjerojatnost da razviju plakove koji uzrokuju demenciju.
U studiji su znanstvenici analizirali dvije različite moždane snimke više od 100 volontera, svi s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti.
Prva snimka pratila je položaj proteina u mozgu, dok je druga bilježila moždanu aktivnost u tim regijama.
Otkrili su da osobe s višim razinama jednog proteina pokazuju hiperaktivnost mozga – veće frekvencije moždane aktivnosti.
Nasuprot tome, oni s obje vrste plakova, pokazivali su znakove hipoaktivnosti – usporavanje moždane aktivnosti.
Kognitivni testovi su također pokazali da su volonteri s višim razinama oba proteina imali veću vjerojatnost za gubitak pamćenja i kraću pažnju.
Znanstvenici su u časopisu Nature Neuroscience napisali da njihova otkrića sugeriraju da viša razina ovih proteina može dovesti do promjena u moždanoj aktivnosti koje se mogu primijetiti prije nego se pojave simptomi.
Sada se nadaju da će ponovno skenirati iste sudionike kako bi pratili usporava li nakupljanje tih proteina daljnju moždanu aktivnost.
Također žele otkriti može li to precizno predvidjeti kognitivni pad
Jonathan Gallego Rudolf, stručnjak za neuroimaging i vodeći autor studije, rekao je: “Naša studija pruža izravne dokaze kod ljudi za pretpostavljenu promjenu u neurofiziološkoj aktivnosti, od neuralne hiper do hipoaktivnosti, i njezinu povezanost s dugoročnim kognitivnim padom.”
Alzheimerova bolest pogađa oko šest od deset osoba s demencijom. Problemi s pamćenjem, razmišljanjem i jezikom su uobičajeni rani simptomi, a s vremenom se pogoršavaju.
Nedavno istraživanje sugerira da prehrana bogata flavonoidima, biljnim spojevima koji se nalaze u čaju, crvenom vinu, bobičastom voću i tamnoj čokoladi, može značajno smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
