Pandemija koronavirusa dovela je do još intenzivnijeg korištenja mobitela, laptopa i računala među populacijom svih dobi, a ponajviše među mladima i djecom. Stručnjaci upozoravaju na posljedice predugog boravka na društvenim mrežama koje poprimaju široke razmjere, piše Večernji list BiH.
Sindromi i posljedice
Uz stres, nesanicu, depresiju, probleme s govorom, pojavili su se i tikovi. Naime, svjetski stručnjaci pišu kako je sve veći broj korisnika TikToka, prije svih, djevojčica i mladih žena tijekom pandemije razvio tikove slične onima koje karakterizira Touretteov sindrom. - To je epidemija unutar pandemije - izjavio je neurolog sa Sveučilišta Calgary Davide Martino. Možda zvuči pretjerano da tinejdžeri razvijaju tikove samo gledajući videozapise na internetu, ali znanstvenici to shvaćaju vrlo ozbiljno. Istraživanje objavljeno u časopisu Movement Disorders prošlog mjeseca pokazuje sve veći broj ovakvih slučaja među djevojčicama i djevojkama u dobi od 12 do 25 godina tijekom pandemije. Objasnili su i važnu razliku između Touretteova sindroma i onoga što korisnici TikToka doživljavaju. Prema njihovim tvrdnjama, Tourette počinje utjecati na ljude u mlađoj dobi, više na dječake, i uzrokuje navedene tikove. Također, mnogi ljudi koji su prijavili te novije tikove naveli su kako su patili od anksioznosti ili poremećaja raspoloženja. Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je kako veliki broj djece u BiH svakodnevno uz mobilne telefone provede po dva i pol sata te uz televiziju i do sat i pol, dok je mali broj roditelja svjestan negativnog utjecaja medija. Tijekom istraživanja o medijskim navikama djece i stavovima roditelja u Bosni i Hercegovini 2020. godine prikupljeni su i analizirani podaci o tome kako djeca pristupaju medijima, koje sadržaje prate te koliko vremena provode uz medije. Istraživanje je pružilo uvid u medijske navike djece, ponašanje roditelja i nadzor djece, stavove djece i roditelja u vezi s upotrebom medija i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT), kao i informacije potrebne za daljnji razvoj medijskoga regulacijskog okvira te jačanje medijske i informacijske pismenosti djece i roditelja u BiH. Snježana Hasanagić, direktorica Custom Concepta, agencije za ispitivanje javnog mišljenja, istraživanje tržišta i konzalting, kazala je prilikom prezentacije prikupljenih podataka da djeca u BiH imaju na raspolaganju veliki broj informacijsko-komunikacijskih uređaja te da frekventnost i duljina korištenja ovise o dobi djeteta. U istraživanju je navedeno kako podaci dobiveni od djece pokazuju da, tijekom uobičajenog radnog dana, kada su prva smjena u školi i kada nije online nastava, prosječno uz mobilni telefon provedu dva i pol sata, televizijski program gledaju u prosjeku sat i pol, a igrice igraju sat i 16 minuta.
Zabrinjavajući podaci
Starije dobne skupine vrijeme uglavnom provode na društvenim mrežama, stranicama ili aplikacijama za razmjenu poruka i igrajući igrice, a mlađe gledajući televiziju. Zabrinjavajuće je da roditelji koji su sudjelovali u ovom istraživanju najviše ističu pozitivne utjecaje korištenja medija i drugih ekrana digitalnih uređaja, dok je negativnog utjecaja svjestan mali broj roditelja. Svaki peti roditelj strahuje od negativnog utjecaja na fizičku dobrobit djeteta, tek svaki deseti strahuje da bi korištenje medija i drugih ekrana moglo imati određen negativni utjecaj na psihičku dobrobit djeteta i na njegov moralni razvoj.
- Ono što me posebno brine jest podatak da je svako treće dijete na televiziji, koja se smatra iznimno reguliranim medijem, gledalo nešto što ga je uznemirilo, uplašilo, što misli da nije trebalo vidjeti. Isto tako, zabrinjavajući je podatak da jedna četvrtina adolescenata smatra kako 24 sata koristi medije i digitalne tehnologije - zaključila je tom prilikom Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH.
