Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pandemija COVID-19 smanjila je očekivani životni vijek svjetske populacije. Kako je navedeno u izvješću “Svjetske zdravstvene statistike”, pandemija je u roku od samo dvije godine izbrisala desetljeće napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka, piše Večernji list BiH.
Kraći životni vijek
Između 2019. i 2021. godine očekivani životni vijek u svijetu pao je za 1,8 godina, odnosno na 71,4 godine. Posljednji put na toj je razini bio 2012. godine. Također, zbog posljedica pandemije globalni očekivani vijek zdravog života opao je za 1,5 godina, odnosno na 61,9 godina u 2021. Također razina iz 2012. godine. U spomenutom izvješću za 2024. godinu još se naglašava kako se učinci nejednako osjećaju diljem svijeta. Regije Amerike i jugoistočne Azije bile su najteže pogođene, uz opadanje očekivanog životnog vijeka za otprilike tri godine i očekivanog trajanja zdravog života za dvije i pol godine između 2019. i 2021.
Nasuprot tome, regija zapadnog Pacifika bila je minimalno pogođena tijekom prve dvije godine pandemije, s gubicima manjim od 0,1 godine u očekivanom životnom vijeku i 0,2 godine u očekivanom trajanju zdravog života. Osim toga što je pandemija COVID-19 skratila životni vijek stanovnika, dovela je i do najvišeg viška smrtnosti u Federaciji BiH u odnosu na petogodišnji prosjek. Prema izvješću izrađenom na temelju “Istraživanje viška smrtnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine” Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u ovom bh. entitetu do kraja 2021. godine registrirano je 187.805 potvrđenih slučajeva COVID-19 i 8376 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-19. - Pandemija je imala utjecaj na sve demografske procese, no najveći je učinak imala na mortalitet. Najveća smrtnost u posljednjih pet godina evidentirana je u 2021. godini. Tijekom drugog vala prijenosa virusa SARS-CoV-2 u posljednjem tromjesečju 2020. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine ukupan broj umrlih (od svih uzroka) bio je u značajnom porastu, kao i tijekom trećeg vala prijenosa SARS-CoV-2 početkom 2021. godine. Kod starijih dobnih skupina bilježimo najveći tjedni rast viška smrtnosti, najviše u dobnoj skupini od 65 do 74 godine starosti.
Veća smrtnost kod muškaraca
Veću smrtnost bilježimo kod osoba muškog spola. Učinak COVID-19 na smrtnost populacije različitog je intenziteta među europskim zemljama. Federacija Bosne i Hercegovine uspjela je kontrolirati prvi proljetni val i izbjeći veći učinak pandemije na mortalitet. U 2020. godini registrirano je 19,9% više umrlih u odnosu na petogodišnji povijesni prosjek, dok je 2021. godine registriran višak smrtnosti od 32,7% u odnosu na petogodišnji povijesni prosjek broja umrlih - stoji u spomenutom izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku, od COVID-19 u trogodišnjem razdoblju pandemije (2020. - 2022.) ukupno je umrlo 18.059 osoba. Najviše osoba umrlo je u 2021. godini, 10.242 osobe, što predstavlja 20% ukupnih smrtnih slučajeva u toj godini. Gledano s aspekta spola, u tri godine pandemije od COVID-19 umrlo je 42% žena i 58% muškaraca. Najveći broj smrti žena bio je u dobnoj skupini od 80 do 84 godine, dok je najveći broj smrti muškaraca uslijed COVID-19 bio u dobi od 70 do 74 godine.
