Papa Franjo predvodit će u petak 27. ožujka u 18 sati na prostoru ispred bazilike Sv. Petra molitvu, čitanje Riječi Božje, klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, te udijeliti blagoslov Urbi et orbi s kojim će biti povezana mogućnost primanja potpunog oprosta. Klanjanje i oprost moći će se pratiti putem Prvoga programa Hrvatske televizije (HTV1) i Hrvatskog radija (HR1) te Laudato TV čiji prijenos iz Vatikana preuzima i Hrvatski katolički radio.
Papa će izreći i molitvu za spas svijeta od pandemije koronavirusa.
Papa će moliti pred čudotvornim drvenim križem koji je iz crkve San Marcello al Corso u srijedu navečer uklonilo vatikansko osoblje, te je privremen postavljen na Trg Svetog Petra.
Ovaj križ potječe iz XV. stoljeća i na čudesan je način neoštećen u velikom požaru i spasio je grad od kuge.
Tradicija mu pripisuje brojna čudesa koja započinju 23. svibnja 1519. godine, kada je jedne noći požar potpuno uništio crkvu posvećenu papi Marcelu. Ujutro je cijela građevina bila u ruševinama, ali je među njima nađeno cijelo raspelo s glavnog oltara, u čijem je podnožju još uvijek gorila mala uljana lampa. Taj je prizor snažno pogodio vjernike, te neke od njih potaknuo da se svakog petka navečer okupe na molitvi. Papa Leon X. naredio je potom, 8. listopada iste godine, ponovnu gradnju crkve, prenosi Medjugorje-info.com.
Tri godine nakon požara Rim je pogodila „velika kuga“. Narod je stoga ponio raspelo u procesiji, nadvladavajući i zabrane vlasti koje su, razumljivo, bile zabrinute zbog širenja zaraze. No križ je narod svejedno ponio rimskim ulicama prema Svetom Petru. Procesija je trajala 16 dana, od 4. do 20. kolovoza 1522. godine. Malo pomalo kako je procesija išla naprijed, zaraza je pokazivala znakove povlačenja te je svaka gradska četvrt nastojala što duže zadržati križ na svojem teritoriju. Na kraju, u trenutku povratka u crkvu kuga se potpuno povukla. Tako je od 1600. godine procesija od crkve svetog Marcela do bazilike svetoga Petra postala tradicionalna tijekom Svete godine. Spomenimo na kraju da su na poleđini križa urezana imena više papa i godine proglašenja jubileja.
