Je li ukrajinsko-ruski sukob u Ukrajini već zagazio u fazu "rat za mir" ili se oružani okršaj Zapada, prije svega Amerike i Rusije, preko Ukrajine sprema za novo svjetski opasno zaoštravanje, pitanje je koje postavljaju političari na vlasti i mediji u Europskoj uniji, ali izgleda i Kina... i Vatikan.
Papa Franjo je, javljaju upućeni francuski izvori, poslao “neslužbenim kanalima“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prijedlog okvira za okončanje rata i mirovne pregovore za koji se zalaže francuski predsjednik Emmanuel Macron, a što podržava i poglavar Rimokatoličke crkve.
“Kremlj nije ostao gluh na ovu ponudu”, dodaju francuski izvori.
Europski mediji su s pažnjom prenijeli i da je kineski predsjednik Xi Jinping u telefonskom razgovoru s njemačkim predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom stavio do znanja da se snažno zalaže za mir i pregovore u Ukrajini.
Nejasno što točno želi Washington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je prilikom posjeta Washingtonu, odakle se vraća s ogromnom financijskom i podrškom u naoružanju, odbacio stav američkog predsjednika Joea Bidena da cilj u ratu u Ukrajini mora biti “pravedan mir”, iako nije jasno što točno želi Washington.
Jer su ključni nositelji američke civilne i vojne vlasti podijeljeni oko toga je li kucnuo trenutak da se krene u mirovne pregovore, ili treba istrajati u strategiji da Rusija mora biti vojno poražena, plati reparacije, odnosno bar da “ne smije dobiti rat”, a također je moguće da bude srušena vlast u Kremlju.
Među američkim vojnim čelnicima izgleda prevladava uvjerenje da ni Ukrajinci, ni Rusi “jedni druge ne mogu potući do nogu”, kako je poručio čelni general američke vojske Mark Milley.
Vodeći američki general je upozorio da treba zato ozbiljno sagledati izglede za mirovne pregovore, jer ukrajinsko-ruski sukob prijeti da se pretvori u dugogodišnji rat iscrpljivanja i razaranja, u kojem će izginuti još mnogo vojnika i civila, baš poput Prvog svjetskog rata, kad zaraćene strane nisu htjele pregovarati o miru, a potom su poginuli milijuni vojnika i civila na obje strane.
Biden, a još više američki državni tajnik Antony Blinken i nacionalni savjetnik za sigurnost Jake Sullivan su uvjereni da je najbolji način da se “Moskva privede za pregovarački stol”, da se Rusiji nanese brz i jak vojni poraz.
Macron uzburkao strasti
Francuski predsjednik Macron je ponovo uzburkao strasti među europskim partnerima, jer je izjavio da se mora učiniti sve da se rat u Ukrajini okonča pregovorima s Rusijom tako što će se morati pružiti jamstva za sigurnost ne samo Ukrajini, već i Rusiji. To je naišlo na žestoke kritike u Kijevu, ali i Poljskoj, baltičkim i nekim skandinavskim zemljama.
Macron, međutim, poručuje da će svi morati sjesti za pregovarački stol i “nek mi onda svi ti Europljani i Zapadnjaci daju moralne poduke i objasne s kim će sjesti za taj stol”?
Šef francuske države, koji u tome ima podršku Njemačke i još nekih europskih partnera, je također naveo da tu onda uopće i nije važno hoće li Ukrajina ući u NATO savez, jer će imati jako jamstvo za sigurnost.
Stav Pariza je već odavno da se u Europi mora izgraditi novi sigurnosni poredak, a to je nemoguće bez ogromnog susjeda i svjetske vojne sile Rusije, odnosno moraju se uvažiti i ruski sigurnosni i drugi životni interesi.
U američkoj i europskoj javnosti se čuju i mišljenja da rat iscrpljivanja i urušavanja ekonomije i infrastrukture u Ukrajini može samo još više naštetiti cijeloj Europi, pogođenoj posljedicama pandemije covida, a sad i energetskom krizom, inflacijom, padom ekonomske proizvodnje.
Foreign Policy: Nerealno očekivati da Moskva ustukne
U američkom uglednom časopisu “Foreign Policy” je ocijenjeno da, unatoč gubicima, ni ruska vojska uopće nije razbijena, da ruska poljoprivreda i financije, unatoč žestokim zapadnim sankcijama, nisu uništene, pa je potpuno nerealno očekivati da će vodstvo u Moskvi ustuknuti u ratnim operacijama, iako i ruska i ukrajinska strana imaju velike gubitke.
U analizi časopis ne ukazuje na to da vlasti i vojska Ukrajine opstaju isključivo zahvaljujući ogromnoj financijskoj pomoći i oružju koje im šalju SAD i zapadnoeuropske zemlje.
“I što taj rat duže traje, posljedice će biti pogubnije… Prvi svjetski rat je izazvao rušenje carstava i dinastija širom Europe, posijavši sjeme novih sukoba i izravno doveo do dolaska na vlast Hitlera i Mussolinija”, ocjenjuje analitičar američkog časopisa.
I, kako to zaključuje, “povijesne svađe između Njemačke i Francuske oko Alsacea i Lorrainea, kao i između Srbije i Hrvatske oko Bosne su dovele do poražavajućih, smrtonosnih posljedica za sve strane… A rane tih sukoba još liječe generacije”.
“Dugoročne posljedice ukrajinskog rata se ne mogu predvidjeti s izvjesnošću”, upozorava “Foreign Policy”, “ali je neminovno utrvrditi sveobuhvatniju strategiju koja će Ukrajini jamčiti sigurnost, a Rusiji budućnost”.
