Nameti koji ničemu ne služe. Tako se u BiH komentira parafiskalne namete koji su opterećenje bh. gospodarstvenicima, a to se posebno osjeti u jeku krize. Mlađi poduzetnik iz sjevernog dijela BiH, koji je odlučio pokrenuti obrt u vremenu pandemije, kaže da nije mogao vjerovati da će mu za obrt u kojem je on ujedno i vlasnik i jedini djelatnik trebati toliko vremena da, kako se žargonski kaže, “izganja papire”, piše Večernji list BiH.
Hodanje koje izbezumljuje
- Od zgrade do zgrade, od prostorije do prostorije pa onda u sjedište županije, znači drugi grad, pa opet natrag. Onda marka za ovo, marka za ono... U jednom trenutku pojma nisam imao što plaćam, a, iskreno, toliko me je izbezumilo hodanje da bih najradije digao još jedan mikrokredit i dao novce na jedno mjesto samo da mi sve bude završeno, a da se ja mogu baviti poslom koji pokrećem. Bh. administracija jednostavno tjera čovjeka da odustane i apsurdno mi je da se toliko desetljeća ništa ne mijenja - priča nam mladić koji je, prema vlastitom priznanju, umjesto volje za rad dobio želju da ode iz ove zemlje čim pandemija prestane.
- Nitko se nema pravo čuditi onima koji odluče otići iz ovih krajeva. Istina je da po prirodnim ljepotama i po načinu življenja možda nema ljepše zemlje na svijetu, ali ovdje za radnika situacija nije dobra. Bojim se da će ova kriza biti samo izgovor da se dodatno kazni građane ove zemlje. Kad bi se ovi silni nameti preusmjerili za rad, to bi bilo idealno. Primjerice, da se meni kao obrtniku novac koji sam dao za namete vrati s uvjetom da moram kupiti neki stroj koji mi omogućava rad, a isto tako da se u većim tvrtkama vrati da bi se pomoglo radniku koji je potplaćen u ovoj zemlji, ali bojim se da smo daleko od toga - ističe. Na ove probleme često napominje i makroekonomski analitičar Faruk Hadžić koji je svoje i ideje drugih kolega iz oblasti “dogurao” i do Skupštine Sarajevske županije, no stav je da ih treba primijeniti svugdje.
Ne dobiva se ništa
- Pristojba za istaknutu tvrtku je parafiskalni namet koji nema jasnu svrhu i namjenu. Godinama se zalažem i zagovaram da ovaj namet gospodarstvu bude ukinut - ističe Hadžić. Osvrnuo se i na priče pojedinih da ti nameti nisu preskupi. - Tko god je imao veze s gospodarstvom, zna koliko može opteretiti male gospodarske subjekte i obrte. I da košta 1 KM, puno je ako se za to ne dobiva bilo kakva usluga od onoga kome se uplaćuje. To je novac koji se može uložiti u tekuće poslovanje, unaprijediti rad tvrtke ili obrta, nabaviti novi uređaj, zaposliti novog radnika i slično, a ne u financiranje već preglomaznog javnog sektora. Samo u Sarajevskoj županiji postoji više od 10.000 obrtnika koji bi ukidanjem ovog nameta osjetili barem malo olakšanje u svom teškom poslovanju - naglašava Hadžić. Podržao je i sve inicijative i prijedloge koji idu u smjeru ukidanja parafiskalnih nameta kako bi gospodarstvo ove zemlje lakše funkcioniralo, a kako bi i ona sama krenula na put izlaska iz krize kojom je zahvaćen cijeli svijet. Činjenica je, koju je i Hadžić iznio, da u BiH postoji 3400 raznih parafiskalnih nameta, po čemu smo, vjerojatno, i rekorderi u svijetu. •
