Kad je Petar Mihić iz Ljubinja u Hercegovini prije osam godina odlučio zasaditi slatki pelin (Artemisia annua), nije ni slutio da će ta “obična” ljekovita biljka ni desetljeće poslije postati “oružje” u borbi protiv koronavirusa, trenutačno najveće svjetske pošasti. Danas Petar tu biljku s dokazano višestruko ljekovitim svojstvima uzgaja na plantaži od oko osam duluma (8000 četvornih metara), piše Večernji list BiH.
Otkako se vijest da su istraživanja njemačkih znanstvenika pokazala da su ekstrakti slatkog pelina aktivni protiv SARS-CoV-2 proširila regijom brzinom munje, Petru telefon stalno zvoni. Sve je više onih koji žele naručiti i isprobati pripravke od te ljekovite biljke. Štoviše, pojedini bosanskohercegovački epidemiolozi ističu da su upoznati s djelotvornošću čaja od slatkog pelina kod pozitivnih na koronavirus u svim fazama infekcije.
Sve više zanimanja
Istraživanje je, naime, piše Deutsche Welle, nemalo iznenadilo i šokiralo tamošnje znanstvenike s Instituta Max Planck u Potsdamu, a rezultati do kojih su došli u liječenju oboljelih od COVID-19 slatkim pelinom ulijevaju, objavljeno je, nadu za početak kliničkih ispitivanja. I ne samo da ima antivirusno djelovanje. Slatki pelin liječi parazite, uzročnike malarije, vrlo je učinkovit i protiv gljivica, bakterija... Primjerice, čajem od slatkog pelina možete se umivati i tako smanjiti i olakšati probleme svrbeži očiju i lica izazvane alergijom na polen ili prašinu. Slatki pelin u ovim se krajevima, osim kao lijek, koristio i kao miris i začin. Listovi te biljke najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su, prema nekim istraživanjima, kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave. Kinezi su ga koristili i protiv SARS-CoV 2005. A ravno iz Kine Petru je stiglo i prvo sjeme slatkog pelina, odakle mu ga je donio prijatelj.
– Sve je, otprilike, nekako krenulo sa smiljem. Kada je u Hercegovini za njim počela pomama te se zasadile brojne plantaže, ja sam odlučio probati nešto drukčije. Istraživao sam na internetu, naišao na slatki pelin i počeo ga proučavati. Doznao sam tako o njegovim brojnim blagotvornim svojstvima – govori za Večernji list ovaj, koliko je poznato, zasad jedini (plantažni) uzgajivač slatkog pelina u Bosni i Hercegovini.
U početku ga je uzgajao na 1-2 tisuće četvornih metara. Prvih šest godina gotovo sve morao je baciti. Zanimanja nije bilo. Tek mali dio podijelio je prijateljima i poznanicima. No u posljednje dvije godine potražnja za pripravcima od slatkog pelina znatno je porasla. Danas Petar od te ljekovite biljke spravlja čaj, tinkture, eterično ulje, tu je i cvjetni prah, a uskoro počinje i s proizvodnjom kapsula. Za preparate se zanimaju odasvud, iz cijele Bosne i Hercegovine, ali sve više upita stiže i izvan njezinih granica. Mogli bismo kazati, iz cijele Europe pa i svijeta. Kaže, uglavnom su to starije osobe, a razlozi su različiti. Od liječenja i ublažavanja tegoba zbog zaraze koronavirusom do jačanja imuniteta. I svi su, kaže ovaj Hercegovac za Večernji list, zadovoljni, reakcije su pozitivne. Kad jednom naruče proizvod, ponovno ga traže.
– Nakon objave obećavajućih vijesti iz Njemačke o istraživanju djelovanja slatkog pelina, kontaktirali su me profesori iz Zagreba i Beograda i tražili da im pošaljem uzorke kako bi se i oni uključili u istraživanja – govori nam Petar te dodaje da su najtraženije tinkture, koje zapravo predstavljaju tekuće ekstrakte biljaka, gdje, primjerice, 20 kapi zamjenjuje šalicu čaja.
Pakiranja tinkture uglavnom su od 50 ml, a čaja, koliko tko zatraži. Primjerice, kaže, netko uzme tek 50 g da proba, a nakon toga narudžba raste. Najčešća su pakiranja od 100 g. Naručuje se uglavnom na internetu, za preuzimanje se s kupcima lako dogovori. Cijene su, dodaje, pristupačne, a ne može ih ni s čim usporediti jer je zasad jedini koji prodaje preparate od slatkog pelina iz stopostotnog biouzgoja.
Svake godine Petar počinje iznova jer riječ je o jednogodišnjoj biljci. Sadi je u ožujku ili travnju, a bere u rujnu. Umjetna sredstva, kemikalije, ne koristi, čista je to organska proizvodnja, ističe. Posao iziskuje svakodnevan višesatni rad na plantaži. Treba počistiti korov, ukloniti oboljele stabljike, travu, navodnjavati... I sve to ručno. Ipak, s obitelji sve stigne. Troškova nema mnogo. Jer, kako kaže, na vlastitoj zemlji proizvodi vlastito sjeme za sadnice, a ima i stajskog gnojiva. Iz kućne su radinosti i pakiranja proizvoda. Tako je, primjerice, čaj pakiran u ekološke papirnate vrećice.
– Slatki pelin uzgajamo na plodnom hercegovačkom tlu, gdje su uvjeti za rast ove biljke vrlo povoljni. Zbog toga se u našem kraju slatki pelin, u narodu poznatiji kao bejturan ili baktunar, javlja i kao samonikla biljka. Proizvodni ciklus slatkog pelina na našoj plantaži potpuno je zatvoren. Uzgoj zahtijeva pažnju i vrijeme. Nakon berbe, biljka se suši i od nje se priprema smjesa za čaj. Ovako organizirana proizvodnja i pažljiv izbor sorti jamstvo su da se naš slatki pelin odlikuje izuzetno visokim sadržajem artemisinina, glavnog ljekovitog sastojka ove biljke – objašnjava Petar za Večernji list.
Struka daje posljednju riječ
Od prodaje ljekovitih pripravaka, kaže, ne živi, ali svakako zarada dobro dođe za popunu kućnog proračuna. A kako će biti dalje, ne zna.
Iako su ga ponajprije njegovi kupci uvjerili u djelotvornost slatkog pelina, Petar napominje da je on, ipak, samo proizvođač te da će znanstvenici i medicinska struka dati posljednju riječ o uspjehu liječenja COVID-19 ovom ljekovitom biljkom.•
