Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u Osijeku da je hrvatska politika prema BiH prijateljska, dobrosusjedska i dobronamjerna.
Plenković je kazao da je prijedlog deklaracije u Bundestagu koji poziva Hrvatsku da se ogradi od separatista u BiH, odnosno Milorada Dodika i Dragana Čovića, prijedlog dokumenta političkih skupina lijevog predznaka.
„To je prijedlog, nacrt dokumenta koji rade određene političke skupine lijevoga predznaka, da to svima bude jasno, uz utjecaj zastupnika u Bundestagu koji su bošnjačkoga podrijetla. Prema tome taj nacrt nije slučajno takav. Zna se čije je pero i rukopis iza toga i to je stvar njemačkoga parlamenta”, rekao je.
Plenković je naglasio da je hrvatska politika prema BiH prijateljska.
„Naša politika prema BiH je vrlo prijateljska, dobrosusjedska, dobronamjerna. Hrvatska je tamo ne samo država koja je drugi investitor, prva po gospodarskoj razmjeni, pomaže u BiH u svim aspektima i snažno se zauzima za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda”, rekao je.
„To ćemo nastaviti raditi i dalje. To radimo godinama, nije da smo se kao u nekom modnom trendu u zadnjih godinu, godinu i pol dana sjetili Hrvata u BiH. To radimo cijelo ovo vrijeme vrlo angažirano, sustavno i kad je riječ o ustavnim promjenama, izbornom zakonu, ekonomskoj potpori”, dodao je.
Podsjetio je da je Vlada ove godine za 100 posto povećala izdvajanje sredstava za Ured za Hrvate izvan Hrvatske, što se prije svega odnosi na Hrvate u BiH.
„Da ne govorim o potpori Sveučilištu, potpori Mostarskoj bolnici, potpori izgradnji kazališta, brojnim stipendijama, kulturnim projektima, ekonomskim, pomoći vjerskim zajednicama, rješavanju prekograničnih pitanja, gradnji mostova, gradnji energetske infrastrukture. To je ono što čini srž i politiku vlade i stranke koja o tome vodi računa zadnjih 30 godina”, naglasio je.
Sastanak DORH-a i Vlade o optužnicama za hrvatske pilote
Komentirajući sastanak DORH-a i Vlade o optužnicama za hrvatske pilote, za koji je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek na saslušanju pred saborskim Antikorpcijskim vijećem u srijedu rekla da je dogovoren, Plenković je rekao kako je normalno da se u slučaju važnih tema za zaštitu nacionalnih interesa obave konzultacije.
“Normalno je da obavimo konzultacije i vidimo ima li možda DORH svojim kanalima neke informacije koje su bitne vladi da zauzme stavove”, rekao je Plenković, no nije otkrio kada će se održati taj sastanak.
Na pitanje novinara zna li detaljnije na što se odnosi izjava Hrvoj Šipek da je Armija BiH za vrijeme Domovinskog rata upala na hrvatski teritorij, rekao je kako nije pratio saslušanje i izjave glavne državne odvjetnice.
"Što se ovoga prvoga tiče, ne znam, nisam jučer bio ovdje i nisam mogao pratiti što se događalo u Hrvatskom saboru", rekao je.
Plenković je rekao da ne zna ništa o mogućnosti da je Armija BiH zapravo odgovorna za raketiranje kolone izbjeglica u Oluji i da ne zna od kuda potječe ta informacija.
"Mi govorimo o informaciji koju imamo o tome da se nešto poduzima u Srbiji, i govorimo o politici Beograda tj. njihovog tužiteljstva da sebe proglašava nadležnim za navodna kaznena djela koja su se zbila na teritoriju druge države i počinjena od državljana druge države, to je ono što govorimo stalno”, objasnio je.
„Ta mini ili kvaziregionalna proširena jurisdikcija je Hrvatskoj neprihvatljiva, to smo rekli puno puta i od 2018. bili su razgovori na razini ministara pravosuđa. Hrvatska je dala nekoliko inicijativa, ali se Srbija oglušila na taj dijalog i nije poduzela ništa”, dodao je.
„Prema tome, mi na to odgovaramo onako kako sam rekao na samom početku, a to imamo već jako dugo, i prije sastanka s pilotima, imamo mehanizme, štitimo nacionalne interese vrlo čvrsto, smireno, bez nekakvog velikog uzbuđenja”, zaključio je premijer.
Srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv četiri visoka časnika Hrvatske vojske zbog navodnih ratnih zločina. Optužuju ih da su u operaciji Oluja 7. i 8. kolovoza 1995. naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.
U tom raketiranju, prema navodima iz optužnice, ubijeno je 13 osoba, među kojima šestero djece, a ranjeno je 24 osoba.
Optužnica je, kako se neslužbeno doznaje, podignuta protiv pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vladimira Mikca iz Ptuja, Zdenka Radulja iz Osijeka, Željka Jelenića iz Pule i Danijela Borovića iz Varaždina.
Po pisanju lista Danas, koji se pozvao na Viši sud u Beogradu, tužiteljstvo je optužnicu podiglo 31. ožujka, ali je 6. svibnja sudskom odlukom vraćena tužiteljstvu na doradu radi boljeg razjašnjenja.
