- Ono sto smo mogli čuti u govoru stare predsjednice Komisije, a u budućnosti i nove, Ursule von der Leyen, da je spremna pomoći BiH. Ona je vrlo jasno na Bledskom strateškom forumu rekla da se BiH se treba priključit zemljama koje su malo odmakle u procesu pristupanja i taj poziv treba iskoristit - izjavio je Plenković u Mostaru gdje je sudjelovao u svečanosti potpisivanja ugovora o financijskoj potpori u realizaciji projekata u BiH.
Hrvatski premijer dodao ja kako očekuje da bh. institucije, nakon što se održe lokalni izbori u listopadu, ubrzano nastave s reformskim procesima i ispunjavanjem preostalih kriterija koje je Europska unije postavila pred Bosnu i Hercegovinu.
- Znate i sami da tu postoji niz pretpostavki i na strani Europske unije, od pregovaračkog okvira do samih priprema za pregovore, ali moj je dojam, s obzirom na promijenjenu klimu o proširenju, da postoji jedna vrlo vidljiva i dobra volja. Činjenica je da kreće novi institucionalni ciklus, novi Europski parlament je formiran i konstituiran, nova komisija, ako bude sve prema očekivanjima, kreće 1. studenoga s novom energijom i novom entuzijazmom. Mislim da postoje ozbiljne šanse da se BIH ubrzano priključi zemljama koje su nešto više uznapredovale u europskom putu - poručio je Plenković.
U svom obraćanju medijima predsjedatelj Doma naroda Bosne i Hercegovine Dragan Čović istaknuo je kako je hrvatski premijer odigrao ključnu ulogu u osiguravanju kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.
- Jamačno, da nije bilo njega mi danas ne bismo bili u ovoj poziciji u kojoj jesmo. BiH je izvađena iz prašine, iz nekih niša, i stavljena na stol zalaganjem i inzistiranjem Vlade RH i gospodina Plenkovića. Sada je na nama koji činimo bh. institucije da neke stvari pokušamo ubrzati - kazao je Čović.
Po njegovim riječima, hrvatska strana u tom procesu daje veliki doprinos i pokušava pomiriti neke stvari koje su, kako je rekao, ponekad nepomirljive.
- Mi ne smijemo propustiti šansu da na jesen u potpunosti otvorimo taj proces, mi nemamo druge alternative do euroatlantskih integracija - dodao je Čović.
Izborni zakon
Na novinarski upit, Plenković je komentirao i pitanje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako je taj zakon „preduvjet svega“.
- Izborni zakon je jedan od kriterija na europskom putu BiH, uz ovih nekoliko drugih zakona, i on je preduvjet svega. Zašto? Zato što je to temelj funkcioniranja svake države i svake demokracije i smatramo da Izborni zakon treba biti, prije svega, plod političkoga dogovora između stranaka u BiH, donesen od institucija BiH, na način da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i u praksi - kazao je hrvatski premijer.
Dodao je kako je hrvatski stav po tome pitanju jasan.
- Nedostatak „respecta“ prema Hrvatima kao konstitutivnom narodu, na način da im na teritoriju Federacije BiH, drugi i većinski narod izabere njihovog predstavnika u Predsjedništvo BiH, smatramo da je to nepravedno prije svega i politički pogrešno. To šalje poruku koja automatski ostavlja određene rezerve u međusobnim odnosima. Smatramo da se to može ispraviti, kad već ne može brojevima, onda pravednim Izbornim zakonom jer je to nešto što je dogovoreno u Daytonu. Ta praksa nametanja predstavnika se oživotvorila tek 2006. godine i do tada to nikome nije padalo na pamet, ljudi su se držali dogovorenog. Puno puta sam razgovarao s hrvatskim pregovaračima u Daytonu i nitko od njih nije ni slutio da bi se na ovaj način mogao izvrgnuti politički dogovor koji je osigurao mir u BiH, a preteča tog mira je bio i Washingtonski sporazum godinu dana ranije – zaključio je Plenković.
