Nogometaši Portugala prošli obuku reanimacije, kako bi mogli spašavati živote igračima u slučaju srčanog zastoja na terenu - vijest je koja je objavljena ovog tjedna, a koju je podržalo Portugalsko vijeće za reanimaciju, uz organizirano predavanje i vježbe u kampu u Lisabonu. Sve to ponukani nizom incidenata na nogometnim terenima diljem svijeta, a kojima, nažalost, svjedočimo i svi mi koji pratimo lige u BiH, Hrvatskoj i ostalim zemljama okruženja. Kardiovaskularne bolesti godišnje uzrokuju 18,6 milijuna smrtnih slučajeva, a od toga srčani i moždani udari krivi su za oko 13 milijuna smrtnih slučajeva. U BiH umre oko 15 tisuća stanovnika od uzročnika akutnog infarkta miokarda. Stručnjaci upozoravaju na važnost prevencije.
- Kontrolirajte krvni tlak svake godine, izbjegavajte pušenje, pazite na opseg struka, budite fizički aktivni svaki dan i pomalo uz svoj zdravi način življenja, a pomalo uz Božju pomoć i opće stanje će se mijenjati nabolje - kaže nam jedan liječnik. Međutim, uz zdrave preporuke, moramo se osvrnuti na važnost obuke reanimacije jer nikad ne znamo kad se može dogoditi nešto iznenada. Liječnik Adem Zalihić jedan je od onih koji se zalažu da u školama djeca uče kako pomoći nekome u slučaju srčanog zastoja, a o čemu je više puta govorio. Dok je bio na čelu Hitne pomoći u Sarajevu, planirao je projekt obuke reanimacije u svim školama u Sarajevu, a što bi bila podloga za čitavu BiH.
- Prema našim istraživanjima, srčani zastoj najčešće se događa kući, a zatim na radnom mjestu, na ulici te na drugim javnim mjestima. Djeca jako brzo budu svjedoci tog događaja, a preživljavanje pacijenata umnogome ovisi o reakciji očevidaca. S druge strane, djeca brzo uče, usvajaju znanja i vještine koje mogu spasiti život njihovih najbližih - kazao je svojedobno za Faktor. Istaknuo je da je najvažnija ta prva - reakcija očevidaca dok ne dođe ekipa Hitne pomoći. Razlog je u tome što očevici svojom reakcijom mogu kupiti vrijeme ekipi Hitne pomoći jer, ako se ne reagira u prvim minutama, ishod je, nažalost, u većini slučajeva tragičan. - Ako se ne započne reanimacija, izgledi za preživljavanje pacijenta sa srčanim zastojem smanjuju se za 10 posto svake minute, za razliku od smanjenja od dva do tri posto ako netko započne reanimaciju u prvoj minuti pa do dolaska Hitne pomoći, kojoj je potrebno u prosjeku od šest do osam minuta, ali nekad i mnogo dulje, što pokazuje iznimnu važnost brze reakcije građana - riječi su Anera Durakovića, predsjednika Udruge hitnih medicinskih tehničara FBiH. Ističe i da potencijalno smrtonosni jaz u vremenu prije dolaska hitne medicinske pomoći građani u većini slučajeva mogu uspješno premostiti.
- Učinkovit CPR je jako lako naučiti, a građani koji započnu reanimaciju ne mogu pacijentu nanijeti nikakvu štetu. Od tri do pet minuta nakon srčanog zastoja stanice mozga zbog nedostatka kisika počinju odumirati. To je nepovratan proces. Kvalitetnim kompresijama građanin koji započne reanimaciju pokreće cirkulaciju. U krvi ima zaliha kisika koje prilikom reanimacije dolaze do mozga te se na taj način nastradalom do dolaska hitne pomoći pruža prilika da preživi. Započinjanjem reanimacije izgledi za preživljavanje pacijenta se povećavaju tri puta - objasnio je. Stav većine u BiH je da se već u školi učenike treba osposobiti za reanimaciju, kao što u svijetu već masovno rade. Kroz Crveni križ u FBiH neke se stvari već uče, međutim, osnove treba naučiti svakog učenika jer nikad se ne zna kad će trebati spasiti nečiji život, pogotovo u vremenu kad nam životni ritam svima predstavlja opasnost. Važno je, također, mijenjati stil života i primijeniti neke stvari koje smo ranije spomenuli, što je lakše reći nego učiniti, ali mora se...
